Category: 2024

Posted on

Živa knjižnica u Muzeju osobnih priča

 

Muzej osobnih priča 14. rujna 2024. posjetili su mladi iz Udruge za razvoj zajednice "Kreaktiva" i učenici OŠ "Tin Ujević". Oni su imali priliku istraživati kutije Muzeja, saznati kakve priče krije ovaj Muzej, a u sklopu Žive knjižnice imali su priliku razgovarati s Anđelkom Srđakom i Nives Beissmann, dvoje ljudi čije se priče nalaze u Muzeju osobnih priča. Bilo je to vrijeme za razgovor o prošlosti i sadašnjosti židovske zajednice u Osijeku, o židovskoj kulturi, običajima i tradiciji, ali i o povijesti pojedinih obitelji, porijeklu i preživljavanju pojedinaca.
Posted on

Otvaranje izložbe Tragovi svjetla: Biti žena u Holokaustu

 

Večer 13. rujna u Arheološkom muzeju bila je posvećena ženama: otvorena je prekrasna izložba o ženama u Holokaustu, čitali su se ulomci iz knjige osječke književnice Vilme Vukelić, plesom i glumom sjetili smo se velike umjetnice Otti Berger.

Izložba "Tragovi svjetla: Biti žena u Holokaustu" prikazuje ljudske priče, postupke žena u teškim situacijama s kojima su se suočavale. Tijekom Holokausta, žene su koristile razum na mjestu koje im je oduzelo razum i donijele snagu na mjesto gdje im je snaga bila uskraćena. Na mjestu gdje je ženama i njihovim obiteljima oduzeto pravo na život, hrabro su se suočavale sa smrću i svakom dodatnom trenutku života davale su smisao. Izložbom se naglašavaju upravo ti ženski glasovi i njome se pričaju njihove priče.

A priču pričaju i knjige Vilme Vukelić. Premda su njene priče drugačije: vedrije i brutalno iskrene, ni u njima nije nedostajalo borbe. Vilma Vukelić se uspjela izboriti za svoje životne ciljeve koje si je zacrtala u mladim danima. Nije dopustila da ju udaju za onoga za koga ona nije htjela; željela se udati iz ljubavi, a to je i ostvarila. Željela je učiti - to je također ostvarila. Vilmu Vukelić i njezin duh prekrasno su predstavili učenici Medicinske škole Osijek, uz vodstvo profesorice Đurđice Radić.

Još je jedna priča ispričana te hladne, rujanske večeri - ona o velikoj, a ipak nedovoljno spominjanoj, umjetnici židovskog porijekla, Baranjki Otiliji Otti Berger. Nju su pokretom, glumom i plesom, bez riječi, na predivan i dirljiv način ispričale učenice Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića: Iridej Palcer, Ana Šalavarda, Hana Kovačević i Leona Sireta, uz režiju i scenografiju vjeroučitelja Igora Grubišića

Izložba "Tragovi svjetla: Biti žena u Holokaustu" prilagodba je izložbe „Tragovi svjetla“, čija je kustosica Yehudit Inbar. Izložbu je pripremio Odjel za putujuće izložbe, Muzejski odjel Yad Vashema.
Grafički dizajn: Odjel za informacijsku tehnologiju, Yad Vashem.
Izložba se realizirala u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Republici Hrvatskoj i Arheološkim muzejom u Osijeku.

Posted on

Ruta i Estera: između zemlje i neba* – predavanje Julijane Mladenovske-Tešija

 

12. rujna 2024. u knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta odlično predavanje održala je profesorica Julijana Mladenovska-Tešija. Julijana je odabrala pričati o starozavjetnim heroinama Esteri i Ruti, jedinim ženama po kojima su biblijske knjige dobile imena. Ove dvije priče sažimaju mnoštvo teoloških i društveno-gorućih tema. One govore o nasilju, patrijarhatu i moći, kreativnosti i preživljavanju u teškim životnim uvjetima, o cijeni vjere i nasljedovanja, antisemitizmu, ali i o tome zašto su ove dvije žene trajna poveznica židovstva i kršćanstva.
Esteru i Rutu povezuje puno stvari - za početak, obje su bile žene; bile su židovske vjere, jedna po rođenju, druga po odabiru; obje su napravile herojske činove i donijele nimalo lake odluke u teškim vremenima. Povezala je to profesorica Tešija i s Otilijom Berger, heroinom svog vremena, koja je odbila otići u Chicago i spasiti se, već je odabrala ostati u Zmajevcu i njegovati svoje roditelje te je na kraju zbog toga i stradala.
Tako se ovo filozofsko i produhovljeno predavanje o Ruti i Esteri prekrasno spojilo s prethodno izvedenom koreodramom Otti i učinilo tu večer nezaboravnom.
(*Iz naslova knjige Mária Varga o Otti Berger, „Između zemlje i neba“, 2017.)
Posted on

Otti – koreodrama u izvedbi skupine Koreos

 

U predivnom prostoru knjižnice Evanđeoskog teološkog veleučilišta u četvrtak 12. rujna 2024. izvedena je izuzetno dirljiva koreodrama o Otiliji (Otti) Berger. Rođena u Zmajevcu u Baranji, ova velika tekstilna umjetnica nedovoljno je istražena i nepravedno zapostavljena. Upravo zato ju je dramsko-plesna skupina Koreos odabrala kao osobu koju žele predstaviti svojom koreografijom. Napravili su odličan posao; prenijeli su publici mnoštvo emocija - od radosti i veselja, preko straha i tuge, do ponosa i spokoja.

Otti je bila velika umjetnica, radosna i plemenita osoba, a stradala je u Holokaustu samo zato jer je bila Židovka. Redatelj Igor Grubišić želio je pokazati veličinu i značaj Otti Berger za razvoj tekstilne djelatnosti i ukazati na njenu ljubav prema tkanini, životnom partneru i roditeljima. Cilj mu je bio pozvati na daljnje istraživanje njenog lika i djela. Vjerujemo da mu je to i uspjelo, jer su plesačice, učenice Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića, svojom izvedbom potpuno oduševile i dotaknule sve prisutne. Bilo je teško ostati ravnodušan i ne poželjeti saznati više o Otti i njenom kratkom životu.
U koreodrami su sudjelovale: Iridej Palcer, Ana Šalavarda, Hana Kovačević i Leona Sireta.
Posted on

Židovska tura Donji grad

 

Dana 11. rujna 2024., u organiziranoj šetnji s Tomislavom Vukovićem nazvanoj Židovska tura Donji grad, zainteresiranim građanima pridružili su se i učenici OŠ Augusta Šenoe iz Osijeka. Svi su zajedno s obišli područje na kojem je nekoć djelovala donjogradska židovska općina i lokacije na kojima su nekada bile zgrade, industrijska postrojenja, trgovine te razni lokali židovskih vlasnika, kao i židovski starački dom. Mogli su čuti i nekoliko dramatičnih priča o našim sugrađanima židovskog porijekla, o dvostrukoj pljački židovske imovine, kao i o savezničkom bombardiranju Donjeg grada 1944. godine. Tura je završila posjetom nekadašnjoj donjogradskoj sinagogi u Cvjetkovoj ulici, gdje su svi prisutni mogli doznati više o samoj zgradi sinagoge, kao i o dugogodišnjoj predivnoj suradnji Evanđeoske crkve i Židovske općine Osijek.
Posted on

Književna večer s Paulom Rem – Komunikacija židova i kršćana u hrvatskoj književnosti

 

U utorak 10. rujna 2024., u prekrasnoj knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta, održana je književna večer s književnicom i judaisticom Paulom Rem. Doktorantica Rem objasnila je prisutnima kako komuniciraju židovi i kršćani u književnosti; jesu li ravnopravni sugovornici, vide li se razlike u kulturi i podrijetlu; o čemu razgovaraju i na koji način. Kroz primjere, koji se pronalaze u raznim djelima hrvatskih književnika, moglo se saznati da židovski likovi imaju različite odnose s kršćanskim likovima. Neki od njih predstavljaju negativnu stranu kršćana, neki su romantični interes glavnih likova, a neki su povijesne osobe. U svom zanimljivom izlaganju Paula Rem dotakla se Krležinog intelektualca Kyrialesa i revolucionara Joakima Dijaka Žigmana, kao i Tribusonove Fride Štern i Goldsteinovog "dokonjaka" te Špišićeve Rahele, Ćurićevog rabina Ehrenpreisa i Stojevićevog prevoditelja Josipa Stossa, ali i mnogih drugih.
U glazbenom dijelu programa, koji je cijeloj večeri dao svečani ton, nastupio je mladi pjevač i violinista Ivan Bulić otpjevavši pjesmu Durme, durme, a zatim odsviravši na violini 1. stavak Izraelskog Concertina Georgea Perlmana, Hora-Hatikvah, u suradnji s profesoricom Ivančicom Hinek na klaviru.
Posted on

Izraelski street food – predavanje Ziva Luxenburga

 

9. rujna 2024., u prostorijama naše općine, interesantno predavanje naziva Israeli Street Food održao je Ziv Luxenburg, Izraelac koji se prije tri godine s obitelji doselio u Baranju. Predavanje je bilo na engleskom jeziku, ali predsjednik Damir Lajoš simultano je prevodio tako da su predavanje mogli pratiti i oni koji ne vladaju engleskim. Na početku predavanja doznali smo što je Ziva i njegovu obitelj dovelo iz Izraela, preko Indije i Njemačke, baš u Baranju, a osim što smo saznali što sve podrazumijeva brza hrana u Izraelu, doznali smo više i o samoj kulturi pripremanja hrane tamo. Prisutni su imali priliku i isprobati neke od specijaliteta: odlični, kremasti humus pripremio je sam predavač, izvrsne falafele član općine Boris Polgar, a članice ženske sekcije zaslužne su za još pokoju sitnicu za naša nepca.

Posted on

Zaplešite s nama – plesna radionica

 

Izraelski folklor podrazumijeva širok spektar plesova – od onih biblijskih, preko pustinjskih, hasidskih i izraelskih, nastalih osnivanjem države Izrael, pa sve do onih modernih. Plešu se i sefardski i aškenaski plesovi. Također se plešu svi plesovi nastali pod utjecajem drugih naroda, jer su Židovi u Izrael doseljavali iz raznih krajeva svijeta i sa sobom donosili dio kulture tih naroda, čuvajući pri tome i svoje izvorne običaje. Tako imamo utjecaje grčkog, jemenskog, španjolskog, kurdskog, arapskog, ruskog i drugih plesova. Sve se to jednim imenom danas naziva „izraelski folklor“.

Izraelskim se folklorom smatra svaki ples koji plešu Židovi ili onaj koji se pleše u židovskim zajednicama, kao i na seminarima koji organiziraju židovske zajednice; zatim svi oni plesovi koje plešu plesne skupine u sklopu židovskih općina diljem svijeta; oni koji su nastali na tlu države Izrael; oni za koje je glazba na hebrejskom, ladino ili jidišu, kao i svi oni za koje su koreografije pravili židovski koreografi.

Upravo te plesove učile su sudionice vesele plesne radionice koja se u nedjelju 8. rujna održala u prostorijama Židovske općine Osijek. Okupljene djevojke/žene upoznale su se s vrstama izraelskog plesa te se dobro zabavile učeći različite korake i plesove s voditeljicama Nives Beissmann i Ana Marijom Pinter. Bez obzira što se većina sudionica radionice prvi puta susrela s ovom vrstom plesa, za samo sat i pol, koliko je trajala radionice, naučile su čak šest plesova. Mazel Tov!

Posted on

Film “Čuvari Mrtvog mora”

 

U kinu Urania u subotu 7. rujna 2024. prikazan je izraelski dokumentarni film "Čuvari Mrtvog mora". Film govori o borbi aktivista za spas Mrtvog mora, kojeg dijele Izraelci, Jordanci i Palestinci. Politička situacija na Bliskom istoku znatno otežava tu borbu, no bez obzira na sve otegotne okolnosti, aktivisti ne odustaju, znajući važnost Mrtvog mora za sva tri naroda, ali i cijeli svijet.

Mrtvo more je jedinstveno slano jezero, poznato po svojoj iznimnoj geografskoj, biološkoj i povijesnoj vrijednosti te je najniža točka na Zemlji. Tragično, Mrtvo more se suši, uzrokujući veliku štetu, uključujući ogromne vrtače, napuštene plaže i ceste koje se ruše. To nije čin prirode. To se sve događa zbog prekomjerne potrošnje i lošeg upravljanja vodom. Ako se nešto ne poduzme uskoro, od Mrtvog mora će ostati vrlo malo. U regiji kontinuiranog sukoba, problematične politike i destruktivne ekonomije, prirodni resursi su iscrpljeni i signaliziraju svoju smrt. Kako bi spasili Mrtvo more, okolne zemlje moraju surađivati. Troje ljudi – Jordanac, Izraelac i Palestinac – osjećaju da ne mogu samo stajati i ne činiti ništa. Odlučuju se na herojski čin, neviđeno, iznimno opasno plivanje preko Mrtvog mora, od Jordana do Izraela, čime će skrenuti pozornost svijeta na stanje mora koje nestaje. Ova priča se nažalost događa tek sada – kada je sve bačeno na koljena: i ljudi koji žive uz obalu Mrtvog mora, i samo more koje umire, i sve okolne zemlje koje su bez vode

Redatelji i producenti: Ido Glass, Yoav Kleinman

Film je prikazan u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Republici Hrvatskoj.

 

Posted on

Groblja kao čuvari obiteljske i kulturne baštine – prikaz jezičnog krajobraza na židovskim grobljima Slavonije i Baranje

 

U predvečerje 6. rujna u prostorijama Židovske općine Osijek zanimljivo predavanje o židovskim grobljima, ali i grobljima općenito,  održala je izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta Ana Lehocki Samardžić. Groblja su riznice očuvanja kulturnog blaga i identiteta; ona su dokazi prisustva neke zajednice na određenom području pa je zbog toga njihovo dokumentiranje, a potom i proučavanje od iznimne važnosti, i za manjinske i za većinske narodnosne skupine, s ciljem upoznavanja lokalne i regionalne, a često i nacionalne povijesti.

Groblja su čuvari jezika i kulture, čuvaju naša imena i simbole vjerskog i svjetovnog postojanja te imena bogova kojima se molimo i od kojih strahujemo. Simboli su to ljudskog postojanja koji i s određenim vremenskim odmakom daju mnoštvo informacija o zajednici koja ih postavlja. Manjinske zajednice vremenom erodiraju, ostaju bez generacija koje bi se mogle brinuti o mjestima pokapanja predaka pa je i iz ovoga razloga iznimno važno na vrijeme dokumentirati i analizirati mjesta koja čuvaju kulturu naroda stoljećima prisutnim na ovim područjima.

Proučavanje groblja dio je analiza jezičnog krajobraza koja obuhvaćaju istraživanja načina prisutnosti pojedinih jezika i kultura u višejezičnom okruženju, posebice u odnosu manjinski-većinski jezici. Jezični krajobraz, kao jedno od važnijih područja sociolingvističkih istraživanja, prisutno je u jezikoslovlju već više od pola stoljeća, ali se u manjinskom jezičnom kontekstu proučava tek od 1990-ih godina i to posebice u okviru Međunarodne jezikoslovne istraživačke mreže Termini Mađarske akademije znanosti koja djeluje i u Osijeku kroz Institut za jezik Glotta. Institut Glotta posljednje desetljeće vrši jezikoslovna istraživanja i provodi jezikoslovne projekte u Hrvatskoj.

Profesorica Lehocki proučava groblja već duže vrijeme, a za svrhu ovog predavanja obišla je mnoštvo židovskih groblja (dva osječka, vinkovačko,  vukovarsko, ona u Đakovu, Dardi i Zmajevcu...), prikupila mnoštvo fotografija i drugih materijala, a time je tek "zagrebla ovu temu", kako sama kaže. Ima se tu još puno za istraživati, tako da je moguće da će se suradnja dr. Ane Lehocki Samardžić i Židovske općine Osijek na ovom polju nastaviti i dalje.

Posted on

Crkva i Židovi – predavanje doc. dr. sc. Grge Grbešića

 

U četvrtak 5. rujna 2024. u prekrasnoj knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta održano je zanimljivo i inspirativno predavanje naziva Crkva i židovi, koje je održao doc. dr. sc. Grgo Grbešić. Profesor Grbešić je na jednostavan i jasan način objasnio povijesni i religijski kontekst, kao i odnos Crkve prema židovima, gledajući od više od 2000 godina unazad pa sve do današnjih dana.
Prisutni su imali priliku upoznati dobre i loše primjere iz prošlosti, a nakon predavanja razvila se diskusija sa zaključkom da se sve religije trebaju okrenuti boljoj budućnosti u kojoj će tolerancija i poštivanje različitosti biti na prvom mjestu, s naglaskom da se pomaci u tom smjeru već vide.
U glazbenom dijelu programa Judita Paljević Kraljik obogatila je večer, počastivši okupljene predivnom duhovnom kompozicijom koju je izvela na klaviru.
Posted on

Židovska tura Donji grad

 

U srijedu 4. rujna 2024. u sklopu Mjeseca židovske kulture održana je šetnja Donjim gradom s profesorom povijesti i engleskog jezika, dugogodišnjim suradnikom Židovske općine Osijek i odličnim vodičem, Tomislavom Vukovićem.
Prisutni su imali priliku obići područje na kojem je nekoć djelovala donjogradska židovska općina i lokacije na kojima su nekada bile zgrade, industrijska postrojenja, trgovine te razni lokali židovskih vlasnika; mogli su vidjeti gdje je bio židovski starački dom te čuti mnoge priče o pojedinim svojim sugrađanima židovskog porijekla. Tura je završila posjetom nekadašnjoj donjogradskoj sinagogi u Cvjetkovoj ulici u kojoj su sudionike dočekali pastor Evanđeoske crkve Damir Špoljarić i profesorica na Evanđeoskom teološkom veleučilištu Julijana Mladenovska-Tešija. Od njih su prisutni mogli doznati više o samoj zgradi sinagoge, kao i o dugogodišnjoj predivnoj suradnji Evanđeoske crkve i Židovske općine Osijek.
Posted on

Bijeli sjaj u mraku: priče o porculanskim i keramičkim predmetima iz osječkih židovskih obitelji – predavanje kustosice Gabrijele Odobašić

 

3. rujna 2024. u prepunoj dvorani Muzeja Slavonije zanimljivo predavanje održala je kustosica Gabrijela Odobašić; kroz priču o svakodnevnim predmetima, koji ukrašavaju prostor doma, upoznala je prisutne s nekoliko osječkih židovskih obitelji. Naizgled obična muzejska građa iz Zbirke keramike, poput porculanskih posuda, vaza, šalica i tanjura, jardinièrea od majolike, otvara zanimljive teme o kulturi stanovanja, uređenja obiteljskog doma i kolekcionarskog duha. Analizirajući keramiku poput svakog drugog materijalnog svjedočanstva, može se saznati otkud predmeti potječu, tko ih je izradio, naručio ili koristio. Kroz sve to je nadahnuta kustosica prisutne upoznala s prethodnim vlasnicima tih predmeta. Ovom prilikom mogli su se vidjeti neki od tih predmeta, dok su se drugi vidjeli na fotografijama. Kroz predavanje i prezentaciju moglo se nazrijeti kroz kakve su sve sretne i tužne trenutke prošli članovi osječkih židovskih obitelji. Vjerujemo da je svojim izvrsnim predavanjem Gabrijela Odobašić potaknula nekoga i na daljnja istraživanja na tu temu.

Posted on

Predstavljanje projekta Koga smo zaboravili? Nasljeđe Židova u našem gradu

 

U Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek u utorak 2. rujna 2024. predstavljen je projekt "Koga smo zaboravili? Nasljeđe Židova u našem gradu" koji već gotovo dvije godine u suradnji s Gimnazijom Vukovar provodi Europski dom Vukovar.

Tijekom trajanja projekta učenici vukovarske gimnazije imali su priliku kroz obrazovne aktivnosti samostalno istraživati židovsku povijest grada Vukovara, koristeći različite metode povijesnog istraživanja, s kritičkim ispitivanjem današnjeg obilježavanja sjećanja i prijetnji koje antisemitizam i poricanje Holokausta predstavljaju tom sjećanju.

Istraživanje učenika o nasljeđu Židova u Vukovaru i rezultate tog istraživanja predstavile su osječkoj javnosti tri učenice vukovarske gimnazije u obliku izložbe, koja se sastoji od tri dijela: prvi dio prikazuje židovsku kulturu, tradiciju, običaje, vjerski život, sinagoge te povijest vukovarskih Židova (prije 1941. godine, za vrijeme rata i nakon rata); drugi dio izložbe prikazuje biografije poznatih Židova kroz osobne priče, a kroz te biografije prikazan je utjecaj povijesti na ljude i pojedinaca na društvo; treći dio sadrži fotografije vukovarskih židovskih lokacija danas, govori o komemoraciji danas, kada nijedna od nekadašnje dvije vukovarske sinagoge ne postoji. Praznina u prostoru poistovjećuje se s prazninom u društvu u kojem više nema Židova, kao i s prazninom u kolektivnom sjećanju. Na fotografijama je prikazano i židovsko groblje na kojem se nalazi oko 100 spomenika. Fotografije su napravili vukovarski gimnazijalci, uz mentorstvo fotografa Daria Matića.

Nositelj projekta:
Europski dom Vukovar

Partneri:
Kreuzberger Initiative gegen Antisemitismus , Berlin
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb

Suradnici na projektu:
Gimnazija Vukovar, Gimnazija u Landau u Njemačkoj, Židovska općina Osijek, Gradski muzej Vukovar, Gradska knjižnica Vukovar, Fotoklub Vukovar te ostale institucije grada Vukovara.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske komisije.

Posted on

Otvaranje Mjeseca židovske kulture 2024.

 

U prepunom foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku 1. rujna 2024. izvrsnim koncertom grupe Shira U'tfila otvoren je četvrti po redu Mjesec židovske kulture.
Odlična Shira U'tfila predstavila se osječkoj publici repertoarom koji je uključivao mnoštvo pjesama na ladinu, no bilo je tu i onih na hebrejskom, a i na turskom. Izvanredni glazbenici, pravi virtuozi, držali su pažnju publike do zadnjeg takta, a predivni glas Branislave Podrumac kroz otvorene prozore čuo se i puno dalje od zgrade HNK.
Članovi ove sefardske grupe prikazali su sav svoj sjaj i opravdali razlog zbog kojeg su baš oni odabrani da otvore ovu veliku manifestaciju. Mjesec židovske kulture 2024. tijekom sljedećeg mjeseca će Osječanima, kao i Vinkovčanima i Belišćanima, predstaviti bogatstvo židovske kulture.