ŽO-Osijek | JC-Osijek

Orguljski recital – Frano Yehuda Kolonomos Martinčević

Orguljski koncert u Konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku donosi susret vrhunskog glazbenog izričaja i bogate sakralne baštine. Frano Yehuda Kolonomos Martinčević, čija su umjetnička djelovanja usmjerena na istraživanje i predstavljanje orguljske glazbe različitih razdoblja, priredit će poseban glazbeni doživljaj. Program koncerta obuhvatit će odabrana djela orguljskog repertoara, pružajući publici priliku da upozna snagu, raskoš i izražajnost ovog jedinstvenog instrumenta. Zvuk orgulja u monumentalnom prostoru Konkatedrale stvorit će poseban spoj glazbe, arhitekture i duhovnog ozračja. Kroz glazbu kao univerzalni jezik susreta, koncert pridonosi stvaranju prostora dijaloga, razumijevanja i međusobnog povezivanja različitih kulturnih i vjerskih zajednica.

U umjetničkoj izvedbi sudjeluje i Ytzhak Petar Kolonomos Martinčević, koji će kao registrant pridonijeti cjelovitom zvučnom doživljaju orguljskog programa.

Ljubav je jedna od najdubljih ljudskih potreba, ali je ne izražavamo i ne primamo svi na isti način. Predavanje Ljubav i pet jezika ljubavi – kroz što sve ljubav progovara istražuje različite načine na koje ljudi pokazuju privrženost, bliskost i brigu. Polazeći od koncepta pet jezika ljubavi, predavanje će otvoriti pitanje zašto se ponekad osjećamo nevoljeno iako ljubav postoji te kako bolje razumjeti načine na koje drugi ljudi daju i primaju ljubav. Predavanje donosi jednostavnu, ali važnu poruku: nije dovoljno voljeti – važno je naučiti kako naša ljubav može biti prepoznata i doživljena. Jer ljudi ne trebaju samo biti voljeni; trebaju znati da su voljeni.

Početkom 2026. godine objavljena je povijesna studija povjesničarke Ljiljane Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pod naslovom Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla, čiji su nakladnici STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj. U knjizi je autorica dala sintetski pregled pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stoljeća pa sve do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U ovoj iscrpnoj studiji sveobuhvatan je pregled uloge izdvojenih židovskih poduzetnika i industrijalaca koji su imali nemjerljiv utjecaj na začetke industrijalizacije u Zagrebu, Osijeku, Belišću, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Koprivnici, Slavonskoj Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Dubrovniku, Đakovu, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ludbregu, Našicama, Novoj Gradišci, Pakracu, Rijeci, Splitu i Virovitici. U svim ovim gradovima i mjestima Židovi su imali svoje vjerske zajednice, doselivši se krajem 18. i početkom 19. stoljeća te su nakon stjecanja prvog kapitala pokretali prve manufakturne radionice ili /i tvornice manjeg opsega, od kojih su neke preživjele do današnjih dana kao što je Tvornica Kraš.

Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i povjesničarka dr. sc. Ana Rajković Pejić.

Krajem 2025. godine, Židovska općina Osijek, izdala je knjigu Židovi iz Hrvatske u Izraelu, koju su priredili za hrvatsku publiku Miriam Steiner-Aviezer, Ljiljana Dobrovšak i Darko Fišer. Knjiga, odnosno kako se navodi u uvodu „mali leksikon ličnosti Židova s područja bivše Jugoslavije“ je proširena dvojezična knjiga Ženi Lebl pod naslovom „Juče, danas. Doprinos Jevreja sa teritorije bivše Jugoslavije“, objavljena 1999. godine. Leksikon je za hrvatsku javnost proširen novim biografijama, nadopunjen novim podacima, te puno detaljniji od izvornog teksta srpske i izraelske novinarke i povjesničarke židovskog podrijetla Ženi Lebl (1927.-2009.). U knjizi/ leksikonu Židovi iz Hrvatske u Izraelu, uz kratki povijesni osvrt doseljavanja Židova na prostor Hrvatske, te kratki pregled iseljavanja Židova iz Hrvatske i dolaska u Palestinu/Izrael, objavljeno je 368 biografskih priloga pojedinaca židovskog podrijetla koji su dolazili iz Hrvatske, od kojih se dio iselio prije Drugog svjetskog rata u Palestinu, a veći dio nakon stvaranja Države Izrael 1948. godine.

Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i predsjednik Židovske općine Osijek, Damir Lajoš.

Predstavljanje ploče iz doba Murse:
Na području današnjega Donjeg grada, uz obalu rijeke Drave u Osijeku (rimska Mursa), oko 1930. godine pronađen je ulomak kamene ploče s natpisom. Sudeći prema imenima rimskih careva navedenih na natpisu, spomenik je nastao u 2. ili 3. stoljeću.
Uklesanim latinskim pismom na ploči zabilježeno je da je prepozit, čije ime nije sačuvano, dao izgraditi ili obnoviti mjesnu židovsku bogomolju, koja je pritom označena grčkom riječju proseuche, nazivom koji su ponajprije koristili Židovi helenističkoga kruga. Pretpostavlja se da je to molitveno mjesto, smješteno izvan gradskih bedema Murse, bilo okruženo ogradom ili zidom u koji je bila ugrađena natpisna ploča. Moguće je i da je ploča izvorno bila postavljena na pročelju ili u predvorju sinagoge.
Iako je tekst spomenika tijekom vremena više puta objavljivan i tumačen u različitim varijantama, ovom će prilikom biti predstavljeno njegovo novo čitanje i tumačenje, kao i konzervatorsko-restauratorski zahvati provedeni na spomeniku. Rekonstruirana ploča visoka je oko jednog, a duga oko dva metra.
Projekt restauriranja ploče predstavit će viši kustos Arheološkog muzeja, dr. sc. Igor Vukmanić.
Izložba:
Putujuća izložba „Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon Holokausta“, autorice dr. sc. Melite Švob, nastala je u sklopu projekta Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO. Izložbu i njezinu autoricu predstavit će izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac.
Kroz devet tematskih plakata izložba prikazuje život židovske zajednice u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata, stradanje tijekom Holokausta te obnovu zajednica i očuvanje židovske baštine nakon rata. Posebnu vrijednost čine brojne arhivske fotografije, dokumenti i statistički podaci koji svjedoče o bogatom doprinosu Židova društvenom, kulturnom, gospodarskom i vjerskom životu Hrvatske.
Izložba je ujedno i posljednje veliko djelo nedavno preminule dr. sc. Melite Švob, ugledne istraživačice, predsjednice Udruge preživjelih Holokausta u Hrvatskoj i dugogodišnje predane čuvarice sjećanja na žrtve Holokausta. Njezina životna misija bila je očuvanje židovske baštine i prenošenje istine o Holokaustu budućim generacijama.

Početkom 2026. godine objavljena je povijesna studija povjesničarke Ljiljane Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pod naslovom Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla, čiji su nakladnici STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj. U knjizi je autorica dala sintetski pregled pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stoljeća pa sve do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U ovoj iscrpnoj studiji sveobuhvatan je pregled uloge izdvojenih židovskih poduzetnika i industrijalaca koji su imali nemjerljiv utjecaj na začetke industrijalizacije u Zagrebu, Osijeku, Belišću, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Koprivnici, Slavonskoj Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Dubrovniku, Đakovu, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ludbregu, Našicama, Novoj Gradišci, Pakracu, Rijeci, Splitu i Virovitici. U svim ovim gradovima i mjestima Židovi su imali svoje vjerske zajednice, doselivši se krajem 18. i početkom 19. stoljeća te su nakon stjecanja prvog kapitala pokretali prve manufakturne radionice ili /i tvornice manjeg opsega, od kojih su neke preživjele do današnjih dana kao što je Tvornica Kraš.
Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i povjesničarka dr. sc. Ana Rajković Pejić.

Ljubav, vječna inspiracija umjetnika i naručitelja, stvorila je mnoga umjetnička djela, stoga nam u Muzeju Slavonije nije bilo teško pronaći nadahnuće za ovogodišnji program Mjeseca židovske kulture s ljubavlju kao glavnom temom. U program se uključujemo pričom o portretima triju generacija žena iz obitelji Buchwald i Dixel (Diksel). Slike su nastale tijekom 1930-ih godina i djela su triju slikara tada aktivnih u Osijeku. Elza Rechnitz naslikala je portret bake Roze Buchwald (1868. – 1942.), Milan Tolić portretirao je majku Ellu Anitu Dixel (1899. - ?) dok je Hella Reymann, omiljena slikarica dječjih portreta, izradila portret malene Anite Mariete Maje Dixel, kasnije udane Kutin (1925. – 1977.). Predavanjem ćemo otkriti tko su bile te žene, vidjet ćemo kako su ih umjetnici vidjeli i prikazali te na koje su detalje stavili poseban
naglasak.

Knjiga o Ruti jedna je od najljepših i najoriginalnijih knjiga hebrejske Biblije. Kroz priču o Ruti, Noemi i Boazu knjiga progovara o odanosti, prijateljstvu, ljubavi i prihvaćanju drugoga. Posebnost ove pripovijesti jest da je Ruta Moapka, strankinja iz naroda koji je bio u sukobu s Izraelom, postala dijelom izraelske zajednice zahvaljujući svojoj vjernosti, hrabrosti i predanosti. Njezine riječi upućene Noemi – „Kamo ti pođeš, poći ću i ja…“ – ostaju jedno od najsnažnijih biblijskih svjedočanstava odanosti i povjerenja te Knjigu o Ruti čine trajno aktualnom i nadahnjujućom.
O Knjizi o Ruti razgovarat će teolozi dr. sc. Danijel Berković iz Zagreba i dr. sc. Aleksandar Apostolovski iz Osijeka.