ŽO-Osijek | JC-Osijek

Dvorana Florentini – Frankopanska 5, Đakovo

Voditeljice programa: s. Amadea Birovljević, mag. cult.
Tamara Crvenković

Pjesma: „Želim klicati“, Dječji vrtić Sunčev sjaj – Nazaret, Đakovo
Pozdravi: s. Marija Brizar, provincijalna poglavarica Milosrdnih sestara sv. Križa
mons. Đuro Hranić, nadbiskup đakovačko-osječki i metropolita
Marin Mandarić, gradonačelnik Grada Đakova
Damir Lajoš, predsjednik Židovske općine Osijek

Pjesma: „Šalom“, Dječji vrtić Sunčev sjaj – Nazaret, Đakovo
Riječ recenzentice: „Majka Amadeja – na pozornici dvostranice“, dr. sc. Andreja Zubac

Pjesma uz znakovni jezik: Zbor Milosrdnih sestara sv. Križa
Djeca iz programa Camino majke Amadeje (Bošnjaci, Štitar, Županja)
Riječ recenzentice: „Puno više od slikovnice“, Ankica Landeka, dipl. theol. i viša knjižničarka

Glazbena izvedba: Muzio Clementi: „Sonatina“ (Lea Sović, klavir)
Tekst iz slikovnice čitaju: Učenici iz triju osnovnih škola (Đakovo)
Glazbena izvedba: Talijanska narodna pjesma: „Bella bimba“ (Tea Jurković, violina)
Riječ autorica: doc. dr. sc. Jasna s. Krista Mijatović, autorica teksta
s. M. Margita Gašparovsky, autorica ilustracija

Ples: Plesna skupina "Haverim Shell Israel" Židovske općine Osijek

Autorice portreta majke Amadeje (za vrijeme promocije):
Lana Drga (Josipovac Punitovački)
Ema Kobaš (Štitar)

Najstariji židovski mjuzikl na svijetu „Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik“ baziran na priči o Josefu (Josipu) i njegovoj braći u režiji Stefana Sablića.
Sudjeluju:
Ansambl Shira Utfila
Hor Braća Baruh
Narator: Zorana Bečić
Jakov: Nebojša Ljubišić
Dramatizacija i režija: Stefan Sablić
Kompozitori: Stefan Sablić, Nenad V. Khan (“Esclaviko” i “Ande hay rozas I flores“), Aleksandar Simić (finale)
Prijevod s ladina: Drita Tutunović
Ulaz slobodan.

Ideja za ponovnu inscenaciju ovog djela nastala je iz želje da se oživi glazba biblijske poeme “Las Coplas de Yosef Ha-Tsadik” koju je na Ladinu napisao Abraham Toledo u 17. stoljeću u Istanbulu. Ovo je najstariji poznati židovski mjuzikl i vjerojatno prvi ikada napisan.
--------------------------------------------------------------------
Baziran na vodstvu tipa “Judio de la korte” (židovski predstavnik na kraljevskom dvoru), sefardski judaizam je odavno izdvojio prototip Josefa kao biblijskog junaka najrelevantnijeg za sefardsko iskustvo stvarnosti. Toledovo osuvremenjivanje biblijske drame je duboko ukorijenjeno u u biblijskoj priči o Josefu. Istovremeno u kombinaciji sa sofisticiranom glazbenom tradicijom otomanske muzike, ovo djelo jedno je od najprofinjenijih nastavaka visoke sefardske kulture u Otomanskom svijetu. Nažalost, originalne melodije - s par izuzetaka predano zabilježenih melodija - su izgubljene kao glazbeni totalitet. Jedino što se sačuvalo su makamske (makam = modus tj. skala) napomene, koje označavaju vrstu glazbene forme i ritma u kojima su pojedini dijelovi ove poeme izvorno bili izvođeni. Ovaj projekt predstavlja pokušaj oživljavanja ovog starog mjuzikla, prateći "preživjela" glazbena uputstva i popunjavajući dijelove koji nedostaju s drugim sefardskim glazbenim izvorima, čija kulturna sinteza s drugim tradicijama Balkana i Mediterana predstavlja jednu od najbogatijih židovskih glazbenih tradicija.

Tzom Gedaliah

Tzom Gedaliah