Predstavljena knjiga „Židovi iz Hrvatske u Izraelu“

 

U Židovskoj općini Osijek 8. rujna predstavljena je knjiga „Židovi iz Hrvatske u Izraelu“, vrijedna publikacija koja donosi biografske zapise o ljudima židovskog podrijetla s prostora Hrvatske koji su svoje životne puteve nastavili u Izraelu.

Knjigu su za hrvatsku publiku priredili Miriam Steiner-Aviezer, Ljiljana Dobrovšak i Darko Fischer, a objavila ju je Židovska općina Osijek krajem 2025. godine. Riječ je o proširenom i dopunjenom izdanju leksikona Ženi Lebl "Juče, danas. Doprinos Jevreja sa teritorije bivše Jugoslavije" iz 1999. godine. Novo izdanje donosi 368 biografskih priloga, uz povijesni osvrt na dolazak Židova na prostor Hrvatske te njihovo iseljavanje u Izrael.

Promocija je započela čitanjem tekstova koje su poslali Miriam Steiner-Aviezer i Darko Fischer, koji nisu mogli osobno sudjelovati na predstavljanju. O knjizi, njezinu nastanku i značaju govorili su Ljiljana Dobrovšak i predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš.

Posebno snažno odjeknula je misao Ljiljane Dobrovšak: „Kada gledamo što su ljudi koji su otišli postigli u Izraelu, postaje nam jasno koliko je Hrvatska izgubila njihovim odlaskom.“

Ta rečenica ujedno otvara i širi pogled na knjigu. Iza 368 imena i biografija nalaze se ljudi, njihove obitelji, znanje, talenti, rad i životne priče. Mnogi od njih ostavili su značajan trag u društvu u kojem su nastavili živjeti, dok su njihovi odlasci istodobno značili veliki gubitak za sredine iz kojih su potekli.

Zato „Židovi iz Hrvatske u Izraelu“ nije samo leksikon biografija. To je knjiga o ljudima i njihovim putovima, o povezanosti Hrvatske, židovske baštine i Izraela, ali i vrijedan podsjetnik na dio židovske zajednice koji je svojim životom i djelovanjem trajno obilježio povijest prostora iz kojeg je potekao.

Ova promocija bila je prilika da se njihove priče ponovno čuju, da se njihova imena sačuvaju u kolektivnom sjećanju i da se zapitamo koliko je Hrvatska njihovim odlaskom izgubila.

Predstavljena knjiga „Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla“ Ljiljane Dobrovšak

 

U sklopu Mjeseca židovske kulture 2026. održana je promocija knjige Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla, povjesničarke dr. sc. Ljiljane Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Knjigu su objavili STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj.

Knjiga donosi pregled uloge pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarstva u Hrvatskoj od 70-ih godina 19. stoljeća do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. Autorica pritom obuhvaća brojne hrvatske gradove i sredine u kojima su židovski poduzetnici i industrijalci svojim djelovanjem značajno pridonijeli gospodarskom i društvenom razvoju.

Posebnost knjige je u načinu na koji autorica pristupa ovoj temi. Priču o industrijalizaciji ne započinje tvornicama i poduzećima, nego ljudima. Krećući od pojedinih obitelji, njihova doseljavanja i života u novim sredinama, prati njihov put od prvih poduzetničkih pothvata i stjecanja kapitala do osnivanja manufakturnih radionica, poduzeća i industrijskih postrojenja.

Takav pristup omogućuje da se razvoj industrije sagleda kroz konkretne životne i obiteljske priče te da se bolje razumije doprinos židovskih poduzetnika gospodarskom razvoju hrvatskih gradova. Neka od poduzeća koja su nastala u tom razdoblju ostavila su trag sve do danas, među njima i Tvornica Kraš.

Na promociji je o knjizi, uz autoricu dr. sc. Ljiljanu Dobrovšak, govorila i povjesničarka dr. sc. Ana Rajković Pejić. Predstavljanje je publici približilo temu koja povezuje židovsku povijest s gospodarskom, društvenom i industrijskom poviješću Hrvatske.

Knjiga Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla namijenjena je širem čitateljstvu, a svojim pristupačnim pristupom otvara prostor za upoznavanje s važnim, ali često nedovoljno poznatim dijelom hrvatske povijesti.

Pet jezika ljubavi: kroz što sve ljubav progovara

 

U sklopu Mjeseca židovske kulture 2026., u prostorijama naše općine, 6. rujna održano je predavanje Nives Beissmann „Pet jezika ljubavi: kroz što sve ljubav progovara“, posvećeno jednoj od temeljnih ljudskih potreba – potrebi za ljubavlju, bliskošću, prihvaćanjem i pripadanjem.

Predavanje je otvoreno pjesmom „All of Me“ Johna Legenda, koja govori o prihvaćanju voljene osobe zajedno sa svim njezinim vrlinama, ali i nesavršenostima. Upravo je to bila jedna od polazišnih misli večeri: ljubav nije idealiziranje drugoga, nego prihvaćanje cijele osobe.

Zašto danas govoriti o ljubavi? U vremenu podjela, sukoba i netrpeljivosti, ljubav nam je možda potrebnija nego ikada. Iako je svi trebamo i tražimo, ne izražavamo je svi na isti način. Upravo se na toj ideji temelji koncept pet jezika ljubavi, koji je razvio dr. Gary Chapman: riječi potvrde, kvalitetno vrijeme, darivanje, iskazivanje ljubavi djelima i fizički dodir.

Predavanje je pokazalo kako se ti različiti načini izražavanja ljubavi mogu prepoznati ne samo u svakodnevnim odnosima nego i u biblijskim pričama i židovskoj tradiciji. Kroz priče o Jakovu i Raheli, Ruti i Noemi te Davidu i Jonatanu, ljubav se pojavljuje kao odanost, strpljenje, zaštita, podrška i spremnost da ostanemo uz drugoga kada je teško.

Posebno mjesto zauzela je Pjesma nad pjesmama, jedan od najljepših tekstova biblijske književnosti o ljubavi. Kroz njezine poetske slike nježnosti, čežnje, divljenja i bliskosti otvorilo se pitanje kako se ljubav može izraziti riječima, prisutnošću, pažnjom i dodirom.

Predavanje je povezalo biblijske tekstove i suvremeno iskustvo ljubavi i kroz stvaralaštvo Leonarda Cohena, čiji su stihovi često prožeti biblijskim motivima, ali i temama čežnje, ranjivosti, gubitka i nade. Posebno je bilo riječi o njegovu razumijevanju ljubavi kao nečega što nije uvijek savršeno ni jednostavno, ali upravo kroz ranjivost može postati dublje i snažnije.

U predavanju su korišteni i izvori iz ANU Muzeja, Nacionalne knjižnice Izraela i Jad Vašema, čime je tema ljubavi smještena u širi povijesni, kulturni i židovski kontekst.

Glazba je bila sastavni dio večeri. Uz uvodnu pjesmu „All of Me“, publika je poslušala i „Erev Shel Shoshanim“, jednu od najpoznatijih hebrejskih ljubavnih pjesama, te za kraj „Hallelujah“ Leonarda Cohena – pjesmu koja istodobno govori o ljubavi, čežnji, ljudskoj slabosti, boli i traženju smisla.

Poseban dio predavanja bio je posvećen i Tu be'Avu, židovskom blagdanu ljubavi koji se obilježava 15. dana mjeseca Ava i koji u židovskoj tradiciji nosi snažnu simboliku ljubavi, bliskosti i povezivanja.

Večer je završila jednostavnom, ali snažnom porukom: nije uvijek problem u tome što ljubavi nema – ponekad samo govorimo različitim jezicima ljubavi. Voljeti drugoga znači i pokušati razumjeti na koji način ta osoba ljubav prima i prepoznaje.

Jer ljubav nije samo osjećaj. Ona je riječ, prisutnost, pažnja, pomoć, zagrljaj, slušanje i ostajanje uz drugoga kada je teško.

Ponekad je ljubav jednostavno – „Tu sam.

Kad već govorimo o jezicima ljubavi – kažu da ljubav ide i kroz želudac! Članice Ženske sekcije Židovske općine Osijek pobrinule su se da i taj jezik bude dobro zastupljen, pripremivši slane zalogajčiće kojima su dodatno uljepšale i zaokružile ovu posebnu večer.

Otvaranje Mjeseca židovske kulture 2026

 

U predivnom ozračju Konkatedrale sv. Petra i Pavla u Osijeku je 5. rujna svečano otvoren Mjesec židovske kulture 2026. Brojna publika ispunila je monumentalni prostor Konkatedrale, a večer je protekla u znaku glazbe, susreta i posebne atmosfere koju je teško opisati riječima.

Mjesec židovske kulture otvoren je orguljskim koncertom Frane Yehude Kolonomosa Martinčevića, umjetnika čije je djelovanje usmjereno na istraživanje i predstavljanje orguljske glazbe različitih razdoblja. U umjetničkoj izvedbi sudjelovao je i Ytzhak Petar Kolonomos Martinčević, kao registrant, pridonijevši cjelovitom i dojmljivom zvučnom doživljaju programa.

Zvuk orgulja u monumentalnom prostoru Konkatedrale stvorio je poseban spoj glazbe, arhitekture i duhovnog ozračja. Snažne i raskošne orgulje ispunile su prostor, a glazba je publiku povela na svojevrsno putovanje kroz vrijeme – vraćajući nas, barem na trenutak, u neka davna vremena i stvarajući atmosferu koja će se dugo pamtiti.

Bio je to koncert u kojem se nije samo slušala glazba. Osjećala se njezina snaga, izražajnost i sposobnost da povezuje ljude. U prekrasnom prostoru Konkatedrale susreli su se vrhunski glazbeni izričaj i bogata sakralna baština, a glazba je još jednom pokazala zašto je univerzalni jezik susreta.

Upravo je susret jedna od važnih poruka ovogodišnjeg Mjeseca židovske kulture – susret ljudi, kultura, tradicija i pogleda na svijet. Glazba je večeras stvorila prostor dijaloga, razumijevanja i međusobnog povezivanja, bez obzira na naše različitosti.

Posebno nam je drago što je otvorenje privuklo tako velik broj posjetitelja. Ispunjena Konkatedrala i atmosfera koja je tijekom cijele večeri vladala među publikom pokazali su da postoji snažan interes za programe koji povezuju umjetnost, kulturu, povijest i dijalog.

Hvala svima koji su nam se večeras pridružili i zajedno s nama otvorili Mjesec židovske kulture 2026.

Ovo je tek početak. Do 26. rujna očekuje nas niz koncerata, izložbi, filmskih projekcija, predavanja, promocija knjige i drugih programa kojima ćemo tijekom rujna zajedno istraživati različite aspekte židovske kulture, povijesti i baštine. Vidimo se na sljedećim programima!

Menora Br. 27

Drage čitateljice i čitatelji,

pred vama je novi broj Menore, vašeg i našeg časopisa. Nadam se da će vam uljepšati ove dane velikih ljetnih vrućina i ispuniti vrijeme dok ne dočekate ugodnije večeri za šetnju. Nadam se da ćete u njemu pronaći barem jednu priču koja će vas potaknuti na razmišljanje, izmamiti osmijeh ili vas nadahnuti za neko novo putovanje i susret.

Ovaj broj donosi pregled aktivnosti naše Općine u proteklom razdoblju, ali i niz tekstova koji nisu izravno vezani uz njezin rad. Imat ćete priliku saznati više o Nacionalnoj knjižnici Izraela, kao i o židovskoj zajednici u Beltincima, mjestu za koje vjerujem da mnogi od vas dosad nisu ni čuli. Posebno me veseli što nam se pridružuju novi autori pa ovom prigodom srdačno pozdravljam Jahiela Jašu Kamhija i Roberta Waltla, čiji su tekstovi obogatili raznolikost ovog izdanja.

U ovom broju prenosimo zanimljiv tekst o Meyeru Levinu, izvorno objavljen u The Librarians, internetskoj publikaciji Nacionalne knjižnice Izraela. Upoznat ćete i zanimljive osobe poput Itamara Kremera i Avrahama

Infelda, a kao i obično, neće izostati ni pregled aktivnosti kojima se bave škole u Osijeku i okolici. Proputovat ćete s nama, barem virtualno, Izraelom, Budimpeštom i Berlinom te možda poželjeti neka od tih mjesta jednoga dana posjetiti i uživo.

Nažalost, imam i jedan osvrt na članak objavljen u 25. broju Menore. Zbog nedovoljnog poznavanja hebrejskog jezika urednice, a očito i autora članka, kao i zbog pogrešaka nastalih u pripremi za tisak, tekst o predavanju Laile Šprajc održanom tijekom Mjeseca židovske kulture 2025 sadržavao je niz pogrešaka. Ljubaznošću Sonje Makek u ovom ih broju ispravljamo i dodatno pojašnjavamo. Nitko nije nepogrešiv, ali vjerujem da je jednako važno ispraviti pogreške kao i nastojati da ih bude što manje. Sonja, od srca vam hvala na pomoći!

Želim vam ugodno ljetno čitanje. Dok se okrenemo, stići će jesen i novi Mjesec židovske kulture na kojem se, nadam se, ponovno vidimo.

Pozdravljam vas sve do sljedećeg broja,

Nives Beissmann

Menora Br. 26

Pred vama je još jedan broj našeg časopisa, nadam se da će vas razveseliti i da ćete uživati u svemu onome

što smo vam u njemu pripremili.

Tijekom proteklog razdoblja nije bilo tako puno aktivnosti kao što smo možda navikli, no ipak se događalo

puno toga: proslavili smo sve naše praznike, obilježili smo važne datume iz tužne nam prošlosti, u Donjem

Miholjcu postavili smo kamene spoticanja i sjetili se onih čiji su životi nepravedno prerano prekinuti, malo

smo i putovali, sudjelovali na različitim seminarima te surađivali sa školama i raznim drugim organizacijama.

Tekstove o tim aktivnostima možete pronaći na stranicama ovog broja Menore.

Drago mi je da su se pera prihvatili i neki novi autori. Zahvaljujući njima možete čitati o mnoštvu različitih stvari: Dubravka Švob Štrac piše o otvorenju izložbe Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon

Holokausta u Muzeju grada Iloka, Narcisa Potežica predstavlja nam roman Razglednica autorice Anne Berest,

Marko Majnik pruža nam osvrt na film Kada je Hitler ukrao ružičastog zeca, Ana Lehocki-Samardžić daje

prikaz filma Mađarska krojačica, a Siniša Bjedov donosi nam potresnu, ali odličnu, autorsku priču o malenom

dječaku Aleksi. O tradicionalnom obiteljskom seminaru Šorašim koji se odvijao na Zlatiboru piše nam zanim-

ljivi dvojac: Miloš Ristović, član organizacijskog tima, i Davor Salom, sudionik i predavač na seminaru.

Osim svega navedenog, donosimo i prikaz dokumentarnog filma We will dance again, kao i igranog filma

Dječak u šumi, kao i priču o putovanju u Izrael i jednom vrlo zanimljivom seminaru.

Do sljedećeg broja i nove prilike,

Nives Beissmann

Menora Br. 25

Poštovane čitateljice i čitatelji,

drago mi je da vam mogu predstaviti novi broj našeg časopisa koji je posvećen Mjesecu židovske kulture 2025. i aktivnostima u njemu. Kao i svake godine do sada, i ovaj broj izlazi nekoliko mjeseci nakon zatvaranja uspješne ovogodišnje manifestacije. Čini se da drugačije nažalost ne ide.

No možda to nije ni loše, probajmo gledati s vedrije strane – izdanje pred vama vratit će vas u toplije dane, u kasno ljeto i ranu jesen, donoseći vam pregled svih događanja tijekom Mjeseca, tako da program možete doživjeti još jednom, ovoga puta iz pera naših vrijednih posjetitelja. A posjetitelja je bilo puno, svakako više no što smo u ova teška vremena očekivali.

Nadam se da će vas ova Menora razveseliti i da ćete uživati u čitanju!

Pozdravljam vas sve do sljedećeg broja,

Nives Beissmann

Dragi naši članovi,

Sretna Hanuka svima! Nažalost, Hanuka nam je započela vijestima iz Australije o strašnom terorizmu na njihovoj proslavi ovog blagdana. Slijedilo je uobičajeno bombardiranje antisemitizmom iza tankog i prozirnog paravana sućuti. No na to smo već navikli pa nismo dopustili da nas spriječi u srdačnom dočeku naših gostiju iz Izraela. Pokazali smo se kao aktivna i gostoljubiva zajednica, što i jesmo.

Zapalili smo prvu svijeću zajedno, u dobrom društvu, na prekrasnom mjestu, uz slavlje i igre, uz poklone za djecu, uz dreidlove i čokoladne novčiće, uz malo kviza i puno veselja. Zapalili smo ju slobodno i bez straha, svjetskoj situaciji usprkos, baš namjerno.

Zapalite drugu svijeću sami – za sve nas iz dijaspore koji nismo (još) u obećanoj zemlji. I dalje gledamo na istok, ovih dana s ponosom. Prenosimo znanje iz davnina i tradicije, a skupljamo i novo. Već dugo je znanje i obrazovanje naše najveće oružje. Ne čuvamo ga samo za sebe, nego ga njegujemo, dijelimo i prenosimo dalje novim generacijama.

Zapalite i treću – za nas Židove u Europi u sjeni novog lijevog antisemitizma. Dok širom te iste Europe odjekuju povici za uništenje Izraela i svih Židova koje izvikuju ljudi koji ne znaju što viču, ali čine to sa nevjerojatnim žarom. Nećemo se nadvikivati s neobrazovanom gomilom. Učinite jedno dobro djelo nekome koga ne poznajete. To je naš odgovor.Menora, broj 25

Zapalite četvrtu svijeću – ovu za Židove Aškenaze. To smo mi. Učeni i progonjeni. Preživjeli pogrome i Holokaust, a iz svega izašli nikad jači. Optuživani i protjerivani. Svejedno smo prvi pružili ruku. Recite glasno: „Još smo tu!“ I dalje se trudimo doprinijeti. Učiniti svijet malo boljim.

Zapalite petu – neka bude za našu ex-Yu židovsku zajednicu. Desetkovani smo pronašli način da zajednički održimo vjeru. Organiziramo zajedničke kampove za mlade. Organiziramo proslave blagdana za zajednice koje same ne mogu.

Držimo jedni druge, osobito kada naše ne-židovsko okruženje postane teško. I tada nam bude malo lakše.

Zapalite i šestu svijeću – za našu hrvatsku zajednicu. Neobični smo, nekad se družimo, nekad malo prepiremo.

Ima nas raznih. Svatko ima sinagogu koju voli i onu u koju nikad ne ide. Takvi smo oduvijek. Različiti, a ipak isti.

Slavimo čudo što smo svim posebnostima usprkos, nakon toliko vremena i toliko razlika, kada je potrebno, i dalje zajedno.

Zapalite sedmu svijeću – za našu osječku općinu. Koja se trudi, pomaže, organizira. Vodi vas po drugim

općinama, bori se da se održi tradicija, da se održi kultura, da se zadrži vjera, ponekad griješi, ponekad baš pogodi.

Pitate li po drugim židovskim općinama, svatko će vam reći kako smo jedna od najboljih! A kada pogledate iza nas, vidjet ćete da nas sudbina nije mazila. Svejedno smo izdržali.

Zapalite osmu svijeću – neka bude za vašu obitelj. Obitelj koja je vjerojatno vjerski i narodski miješana. Puna je različitih običaja, različitih vjerovanja. Ponekad se te razlike čine i konfliktne. Ali, na kraju dana, još smo tu, živi dokaz da nema prevelikih razlika ako su ljudi dobri.

I na kraju, pogledajte šamaš. To je svijeća kojom ste palili prvih osam. To ste vi. Bez te svijeće nema ničega od gore navedenog, ona daje svjetlost svim ostalima. Čestitajte svatko sam sebi. Pročitajte ovaj uvodnik još jednom ako ne znate zašto.

Na kraju ovog prazničnog uvodnika čestitam vam i ja,

Vaš predsjednik Damir Lajoš

Sva prava zadržana © 2010-2016 Židovska Općina Osijek,
Site made and developed by: Alef ITD 2016