Događaji

Orguljski recital – Frano Yehuda Kolonomos Martinčević

Orguljski koncert u Konkatedrali sv. Petra i Pavla u Osijeku donosi susret vrhunskog glazbenog izričaja i bogate sakralne baštine. Frano Yehuda Kolonomos Martinčević, čija su umjetnička djelovanja usmjerena na istraživanje i predstavljanje orguljske glazbe različitih razdoblja, priredit će poseban glazbeni doživljaj. Program koncerta obuhvatit će odabrana djela orguljskog repertoara, pružajući publici priliku da upozna snagu, raskoš i izražajnost ovog jedinstvenog instrumenta. Zvuk orgulja u monumentalnom prostoru Konkatedrale stvorit će poseban spoj glazbe, arhitekture i duhovnog ozračja. Kroz glazbu kao univerzalni jezik susreta, koncert pridonosi stvaranju prostora dijaloga, razumijevanja i međusobnog povezivanja različitih kulturnih i vjerskih zajednica.

U umjetničkoj izvedbi sudjeluje i Ytzhak Petar Kolonomos Martinčević, koji će kao registrant pridonijeti cjelovitom zvučnom doživljaju orguljskog programa.

Ljubav je jedna od najdubljih ljudskih potreba, ali je ne izražavamo i ne primamo svi na isti način. Predavanje Ljubav i pet jezika ljubavi – kroz što sve ljubav progovara istražuje različite načine na koje ljudi pokazuju privrženost, bliskost i brigu. Polazeći od koncepta pet jezika ljubavi, predavanje će otvoriti pitanje zašto se ponekad osjećamo nevoljeno iako ljubav postoji te kako bolje razumjeti načine na koje drugi ljudi daju i primaju ljubav. Predavanje donosi jednostavnu, ali važnu poruku: nije dovoljno voljeti – važno je naučiti kako naša ljubav može biti prepoznata i doživljena. Jer ljudi ne trebaju samo biti voljeni; trebaju znati da su voljeni.

Početkom 2026. godine objavljena je povijesna studija povjesničarke Ljiljane Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pod naslovom Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla, čiji su nakladnici STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj. U knjizi je autorica dala sintetski pregled pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stoljeća pa sve do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U ovoj iscrpnoj studiji sveobuhvatan je pregled uloge izdvojenih židovskih poduzetnika i industrijalaca koji su imali nemjerljiv utjecaj na začetke industrijalizacije u Zagrebu, Osijeku, Belišću, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Koprivnici, Slavonskoj Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Dubrovniku, Đakovu, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ludbregu, Našicama, Novoj Gradišci, Pakracu, Rijeci, Splitu i Virovitici. U svim ovim gradovima i mjestima Židovi su imali svoje vjerske zajednice, doselivši se krajem 18. i početkom 19. stoljeća te su nakon stjecanja prvog kapitala pokretali prve manufakturne radionice ili /i tvornice manjeg opsega, od kojih su neke preživjele do današnjih dana kao što je Tvornica Kraš.

Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i povjesničarka dr. sc. Ana Rajković Pejić.

Krajem 2025. godine, Židovska općina Osijek, izdala je knjigu Židovi iz Hrvatske u Izraelu, koju su priredili za hrvatsku publiku Miriam Steiner-Aviezer, Ljiljana Dobrovšak i Darko Fišer. Knjiga, odnosno kako se navodi u uvodu „mali leksikon ličnosti Židova s područja bivše Jugoslavije“ je proširena dvojezična knjiga Ženi Lebl pod naslovom „Juče, danas. Doprinos Jevreja sa teritorije bivše Jugoslavije“, objavljena 1999. godine. Leksikon je za hrvatsku javnost proširen novim biografijama, nadopunjen novim podacima, te puno detaljniji od izvornog teksta srpske i izraelske novinarke i povjesničarke židovskog podrijetla Ženi Lebl (1927.-2009.). U knjizi/ leksikonu Židovi iz Hrvatske u Izraelu, uz kratki povijesni osvrt doseljavanja Židova na prostor Hrvatske, te kratki pregled iseljavanja Židova iz Hrvatske i dolaska u Palestinu/Izrael, objavljeno je 368 biografskih priloga pojedinaca židovskog podrijetla koji su dolazili iz Hrvatske, od kojih se dio iselio prije Drugog svjetskog rata u Palestinu, a veći dio nakon stvaranja Države Izrael 1948. godine.

Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i predsjednik Židovske općine Osijek, Damir Lajoš.

Predstavljanje ploče iz doba Murse:
Na području današnjega Donjeg grada, uz obalu rijeke Drave u Osijeku (rimska Mursa), oko 1930. godine pronađen je ulomak kamene ploče s natpisom. Sudeći prema imenima rimskih careva navedenih na natpisu, spomenik je nastao u 2. ili 3. stoljeću.
Uklesanim latinskim pismom na ploči zabilježeno je da je prepozit, čije ime nije sačuvano, dao izgraditi ili obnoviti mjesnu židovsku bogomolju, koja je pritom označena grčkom riječju proseuche, nazivom koji su ponajprije koristili Židovi helenističkoga kruga. Pretpostavlja se da je to molitveno mjesto, smješteno izvan gradskih bedema Murse, bilo okruženo ogradom ili zidom u koji je bila ugrađena natpisna ploča. Moguće je i da je ploča izvorno bila postavljena na pročelju ili u predvorju sinagoge.
Iako je tekst spomenika tijekom vremena više puta objavljivan i tumačen u različitim varijantama, ovom će prilikom biti predstavljeno njegovo novo čitanje i tumačenje, kao i konzervatorsko-restauratorski zahvati provedeni na spomeniku. Rekonstruirana ploča visoka je oko jednog, a duga oko dva metra.
Projekt restauriranja ploče predstavit će viši kustos Arheološkog muzeja, dr. sc. Igor Vukmanić.
Izložba:
Putujuća izložba „Židovska populacija u Hrvatskoj prije, za vrijeme i nakon Holokausta“, autorice dr. sc. Melite Švob, nastala je u sklopu projekta Istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO. Izložbu i njezinu autoricu predstavit će izv. prof. dr. sc. Dubravka Švob Štrac.
Kroz devet tematskih plakata izložba prikazuje život židovske zajednice u Hrvatskoj prije Drugoga svjetskog rata, stradanje tijekom Holokausta te obnovu zajednica i očuvanje židovske baštine nakon rata. Posebnu vrijednost čine brojne arhivske fotografije, dokumenti i statistički podaci koji svjedoče o bogatom doprinosu Židova društvenom, kulturnom, gospodarskom i vjerskom životu Hrvatske.
Izložba je ujedno i posljednje veliko djelo nedavno preminule dr. sc. Melite Švob, ugledne istraživačice, predsjednice Udruge preživjelih Holokausta u Hrvatskoj i dugogodišnje predane čuvarice sjećanja na žrtve Holokausta. Njezina životna misija bila je očuvanje židovske baštine i prenošenje istine o Holokaustu budućim generacijama.

Početkom 2026. godine objavljena je povijesna studija povjesničarke Ljiljane Dobrovšak s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pod naslovom Začetnici industrije u Hrvatskoj židovskog podrijetla, čiji su nakladnici STAJER-GRAF i Židovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj. U knjizi je autorica dala sintetski pregled pojedinaca židovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stoljeća pa sve do stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U ovoj iscrpnoj studiji sveobuhvatan je pregled uloge izdvojenih židovskih poduzetnika i industrijalaca koji su imali nemjerljiv utjecaj na začetke industrijalizacije u Zagrebu, Osijeku, Belišću, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Koprivnici, Slavonskoj Požegi, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Bjelovaru, Daruvaru, Donjem Miholjcu, Dubrovniku, Đakovu, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ludbregu, Našicama, Novoj Gradišci, Pakracu, Rijeci, Splitu i Virovitici. U svim ovim gradovima i mjestima Židovi su imali svoje vjerske zajednice, doselivši se krajem 18. i početkom 19. stoljeća te su nakon stjecanja prvog kapitala pokretali prve manufakturne radionice ili /i tvornice manjeg opsega, od kojih su neke preživjele do današnjih dana kao što je Tvornica Kraš.
Knjigu će predstaviti autorica dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i povjesničarka dr. sc. Ana Rajković Pejić.

(realizira se pomoću programa "Gostujući profesori za mađarsku kulturu" Ministarstva vanjskih poslova Mađarske)

Groznica u zoru (Hajnali láz, 2015.) dirljiva je mađarska povijesna drama redatelja Pétera Gárdosa, snimljena prema njegovu istoimenom romanu i istinitoj priči njegovih roditelja.
Radnja je smještena u 1945. godinu, neposredno nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Miklós, mladi mađarski Židov i preživjeli logoraš, oporavlja se u Švedskoj, teško bolestan i suočen s prognozom da mu je preostalo tek nekoliko mjeseci života. Odbijajući pomiriti se sa sudbinom, odlučuje napisati pisma za 117 mladih Mađarica, također preživjelih Holokausta, u nadi da će među njima pronaći životnu suputnicu. Jedna od njih je Lili, s kojom započinje dopisivanje iz kojeg se rađa ljubav koja će oboma vratiti vjeru u život i budućnost.
Ova nježna i inspirativna priča govori o snazi ljubavi, nadi i ljudskoj otpornosti te pokazuje da se novi početak može pronaći i nakon najvećih životnih tragedija. Umjesto da se usredotoči na strahote rata, Groznica u zoru donosi priču o ozdravljenju, povjerenju i hrabrosti da se ponovno vjeruje u život.

Knjiga o Ruti jedna je od najljepših i najoriginalnijih knjiga hebrejske Biblije. Kroz priču o Ruti, Noemi i Boazu knjiga progovara o odanosti, prijateljstvu, ljubavi i prihvaćanju drugoga. Posebnost ove pripovijesti jest da je Ruta Moapka, strankinja iz naroda koji je bio u sukobu s Izraelom, postala dijelom izraelske zajednice zahvaljujući svojoj vjernosti, hrabrosti i predanosti. Njezine riječi upućene Noemi – „Kamo ti pođeš, poći ću i ja…“ – ostaju jedno od najsnažnijih biblijskih svjedočanstava odanosti i povjerenja te Knjigu o Ruti čine trajno aktualnom i nadahnjujućom.
O Knjizi o Ruti razgovarat će teolozi dr. sc. Danijel Berković iz Zagreba i dr. sc. Aleksandar Apostolovski iz Osijeka.

Dana 20. siječnja 1942. godine visoki predstavnici nacističkog režima sastali su se u vili na jezeru Wannsee u Berlinu, na sastanku koji je u povijesti ostao poznat kao Konferencija u Wannseeu. Na tom su sastanku razrađeni administrativni i organizacijski detalji provedbe tzv. „konačnog rješenja židovskog pitanja“ – sustavnog uništenja europskih Židova.
Film Konferencija u Wannseeu (Die Wannseekonferenz) iz 2022. godine prikazuje tijek tog povijesnog sastanka tijekom kojega su nacistički dužnosnici hladno i birokratskim jezikom raspravljali o deportacijama, logorima i masovnom ubojstvu milijuna ljudi. Kroz rekonstrukciju razgovora u vili Wannsee film otkriva mehanizme nacističkog zločina i zastrašujuću normalizaciju mržnje, diskriminacije i dehumanizacije. Film je snažan podsjetnik na važnost suočavanja s prošlošću, očuvanja sjećanja na žrtve Holokausta i prepoznavanja opasnosti koje donose ideologije mržnje.

Pozivamo vas na putopisnu reportažu o planinarenju kroz veličanstvene krajolike Ladakha, na rubnim dijelovima Himalaje, gdje se prirodna ljepota isprepliće s jedinstvenim načinom života lokalnog stanovništva. Kroz objektiv našeg tajnika, poznatog osječkog fotografa Borisa Lichtenthala, upoznat ćete impresivne planinske vrhove, budističke samostane i svakodnevicu ljudi koji žive u jednom od najposebnijih krajeva svijeta. Nakon projekcije reportaže posjetitelji će imati priliku razgovarati s autorom, postaviti pitanja i iz prve ruke čuti zanimljivosti s ovog jedinstvenog putovanja. Dođite i zajedno s autorom otkrijte čaroliju Ladakha – zemlje visokih prijevoja i drevne himalajske tradicije.

Jevrejska digitalna biblioteka (JDB) prikuplja, predstavlja i promovira građu u digitalnom obliku koja kroz pisanu riječ, audio i video sadržaje svjedoči o židovskom povijesnom, religijskom i materijalnom nasljeđu, tradiciji, običajima, jeziku, kulturi, umjetnosti, svakodnevnom životu zajednica te stradanju Židova, osobito tijekom Holokausta.
U okviru Mjeseca židovske kulture u Osijeku posebno će biti predstavljeni autori i nakladnici iz Hrvatske, kao i mogućnosti suradnje s židovskim zajednicama, akademskom zajednicom, nakladnicima, muzejima, kulturnim ustanovama i drugim institucijama koje doprinose očuvanju i predstavljanju židovske baštine. Predstavljanje će ujedno biti prilika za upoznavanje s mogućnostima uključivanja hrvatskih autora, publikacija i dokumentarne građe u Jevrejsku digitalnu biblioteku te za njezino veće predstavljanje u hrvatskom kulturnom i medijskom prostoru.
Jevrejsku digitalnu biblioteku predstavit će Aron i Biljana Albahari te Mariane Vuković Pal..

U predavanju će Damir Lajoš govoriti o odnosu prema domovini, pripadanju i identitetu kroz osobnu i zajedničku perspektivu židovske zajednice. Poseban naglasak bit će na povezanosti s Hrvatskom kao domovinom u kojoj židovska zajednica stoljećima živi i djeluje te s Izraelom kao povijesnom i duhovnom domovinom židovskog naroda.
Predavanje će otvoriti prostor za razgovor o tome kako različiti slojevi identiteta mogu istodobno biti izvor pripadnosti, odgovornosti i povezanosti s različitim zajednicama, kao i o važnosti međusobnog razumijevanja i dijaloga.

Želite li prošetati Tragovima židovske baštine u Osijeku, pridružite se vođenoj turi od Trga Svetog Trojstva u Tvrđi do zgrade Židovske općine u Radićevoj ulici. Pod vodstvom profesora Tomislava Vukovića doznat ćete brojne zanimljivosti o osječkoj židovskoj zajednici koje su svojevrsni nastavak ranijih vođenih tura po Gornjem i Donjem gradu. Tijekom šetnje doznat ćete gdje su završile vrijedne zbirke uglednih osječkih Židova, stat ćete na mjestu koje se zvalo Hitlerov trg, provjerit ćete može li se istodobno biti Židov i ustaša, saznati tko je bio Roda Roda i zašto mu bista stoji baš ispred Gradske knjižnice, te također upoznati sudbine drugih uglednih Osječana iz vremena prije stradanja u Holokaustu.

Slikovnica Bjankina priča nastala je s ciljem očuvanja sjećanja na Bjanku Levi Auslender, djevojčicu iz Sarajeva koja je tijekom Drugoga svjetskog rata, zajedno s majkom, bakom i sestrom, bila zatočena u đakovačkom logoru. Od svoje obitelji jedino je Bjanka preživjela rat  sestra je ubijena u Auschwitzu, a njezine su majka i baka stradale te su pokopane u Đakovu pod svojim imenom i prezimenom. Temeljena na autentičnom svjedočanstvu Bjanke Levi Auslender, slikovnica djeci i mladima na primjeren način donosi priču o ratnom djetinjstvu, gubitku, strahu, ali i nadi, snazi i važnosti sjećanja.
Slikovnica je nastala u sklopu projekta Bjankina priča – sjećanje koje nas uči zajedničkim radom učenika i učitelja Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Đakovo i Gimnazije A. G. Matoša Đakovo. Tekst slikovnice nastao je na temelju istraživanja i dostupnih svjedočanstava o Bjankinu životu – napisali su ga učenici 7. a razreda osnovne škole, a ilustracije su izradili učenici Gimnazije. Projekt su osmislile i vodile učiteljica Mira Racić i profesorica Ines Jančula. Osim slikovnice, kao rezultat projekta nastao je i kratki istoimeni film kojega su izradili učenici đakovačke gimnazije, a kao scenarij za film poslužio im je tekst slikovnice.
Ova slikovnica nije samo priča o jednoj djevojčici i njezinoj obitelji. Ona je i trajni podsjetnik na važnost očuvanja kulture sjećanja, na potrebu da se glasovi djece stradale u ratovima ne zaborave te na odgovornost svih nas da svojim djelovanjem pridonosimo izgradnji društva utemeljenog na humanosti, toleranciji i miru.

Film Kada je Hitler ukrao ružičastog zeca (2019.) redateljice Caroline Link donosi dirljivu priču o odrastanju, obitelji i gubitku sigurnosti u vrijeme nacističkog dolaska na vlast.
Godine 1933. devetogodišnja Anna Kemper prisiljena je sa svojom obitelji napustiti Njemačku nakon što njezin otac, poznati židovski kazališni kritičar, postaje meta nacističkog progona. Bježeći pred rastućom prijetnjom, obitelj započinje život u izbjeglištvu u Švicarskoj i Francuskoj, suočavajući se s neizvjesnošću, prilagodbom na novu sredinu i gubitkom dotadašnjeg života. Kroz Annine oči film prikazuje kako velike povijesne promjene utječu na živote običnih ljudi, osobito djece, te govori o obitelji, identitetu, pripadanju i snazi nade u najtežim okolnostima.

Predavanje Priče o ljubavi bez tmine analizira povijest ljubavne priče, od Davida i Bat-Šebe, Mr.Darcyja i Elizabeth, preko Disneyevih parova do svih varijanti Edwarda i Belle s fokusom na suvremenu industriju ljubavnih narativa koja u svojoj serijskoj proizvodnji idealiziranih priča obezglavljuje Princa, a u prvi plan postavlja Bijelog konja — nositelja čežnje, prava i ženskog samoostvarenja. Predavanje stoga otvara pitanje: predstavlja li suvremena težnja za uniformiranom ljubavlju bez tmine autentičnu nadu čiji izvor nije u onom drugom ili znak eskapizma koji samo doprinosi tmini nečije ljubavi? Vodi li takva imaginacija prema punini odnosa ili prema suptilnoj, ali stvarnoj tmini bez ljubavi.

Povodom Mjeseca židovske kulture, čija je ovogodišnja tema Ljubav, ansambl Shira U'tfila priređuje koncert Ljubav kroz stoljeća.
Program donosi glazbeno putovanje kroz više od tri tisuće godina židovske tradicije – od biblijske Pjesme nad pjesmama, preko sefardskih romansi i židovske tradicionalne glazbe, do suvremenih autora poput Leonarda Cohena i drugih istaknutih židovskih skladatelja. Kroz različita razdoblja i glazbene stilove koncert istražuje ljubav u njezinim mnogobrojnim oblicima – kao ljubav između dvoje ljudi, prema obitelji, domovini, Bogu i životu.
Ansambl Shira U'tfila već više od dva desetljeća posvećen je istraživanju, očuvanju i suvremenom izvođenju židovske glazbe, s posebnim naglaskom na sefardsku glazbenu baštinu Balkana, Mediterana i Bliskog istoka. Spojem autentičnih melodija, vrhunskih aranžmana i orijentalnog zvuka, ansambl gradi prepoznatljiv glazbeni izraz koji povezuje tradiciju i suvremenost. Tijekom svog djelovanja Shira U'tfila održala je stotine koncerata te nastupala na uglednim festivalima i koncertnim pozornicama diljem Europe, predstavljajući bogatu baštinu židovske kulture suvremenoj publici.
Izvode:
•Stefan Sablić – vokal, ud
•Branislava Podrumac – vokal
•Aleksandar Jovanović Šljuka – klavir
•Sinan Aćifović – klarinet

Predavanje istražuje pitanje ženskog religijskog autoriteta u judaizmu kroz biblijske izvore, rabinsku tradiciju i povijesni razvoj židovske zajednice. Polazeći od biblijskih proročica i drugih istaknutih žena koje su svojim djelovanjem oblikovale duhovni, moralni, pravni i politički život Izraela, predavanje pokazuje da žensko vodstvo nije isključivo suvremena pojava, nego ima duboke korijene u židovskoj tradiciji. Bit će riječi i o učenjakinjama koje su, unatoč društvenim ograničenjima, proučavale i prenosile Toru i Talmud, kao i o ženama koje su u 19. i 20. stoljeću otvorile put prema rabinatu. Posebna pozornost posvetit će se Regini Jonas, prvoj rabinici u povijesti, te razvoju ženskog rabinata u suvremenom judaizmu. Predavanje će ujedno potaknuti promišljanje o tome predstavlja li zaređivanje žena prekid s tradicijom ili nastavak mogućnosti koje su u judaizmu prisutne još od biblijskih vremena.
Jer pravo pitanje možda više nije: Mogu li žene biti rabini? Nego: Kako smo uopće povjerovali da ne mogu?

(film se prikazuje u suradnji sa Centrom za međunarodne odnose i Veleposlanstvom Kraljevine Maroka u Hrvatskoj)

Redatelj i povjesničar Kamal Hachkar, rođen u Tinghiru u Maroku i odrastao u Francuskoj, kreće u potragu za gotovo zaboravljenom židovskom zajednicom svog rodnog grada. Iako je kao dijete svakoga ljeta dolazio u Tinghir, tek je kasnije otkrio da je ondje nekoć živjela velika židovska zajednica koja je sredinom 20. stoljeća gotovo u potpunosti iselila u Izrael.
Putovanje ga vodi od Maroka do Izraela, gdje susreće Židove podrijetlom iz Tinghira i njihove potomke, ali i muslimane koji su ostali u Maroku. Kroz obiteljske fotografije, sjećanja i osobne priče film otkriva povijest suživota, bliskosti i suradnje dviju zajednica koje su dijelile berberski identitet, jezik i svakodnevni život.
Istodobno, Hachkarovo istraživanje postaje i osobna potraga za vlastitim identitetom. Što znači biti Marokanac, Berber, Židov ili musliman? I što se događa s identitetom kada se napusti domovina? Tinghir–Jeruzalem nježan je i osoban film o sjećanju, pripadanju, iseljavanju i složenim vezama između Maroka i Izraela.

Slikovnica Bjankina priča nastala je s ciljem očuvanja sjećanja na Bjanku Levi Auslender, djevojčicu iz Sarajeva koja je tijekom Drugoga svjetskog rata, zajedno s majkom, bakom i sestrom, bila zatočena u đakovačkom logoru. Od svoje obitelji jedino je Bjanka preživjela rat  sestra je ubijena u Auschwitzu, a njezine su majka i baka stradale te su pokopane u Đakovu pod svojim imenom i prezimenom. Temeljena na autentičnom svjedočanstvu Bjanke Levi Auslender, slikovnica djeci i mladima na primjeren način donosi priču o ratnom djetinjstvu, gubitku, strahu, ali i nadi, snazi i važnosti sjećanja.
Slikovnica je nastala u sklopu projekta Bjankina priča – sjećanje koje nas uči zajedničkim radom učenika i učitelja Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Đakovo i Gimnazije A. G. Matoša Đakovo. Tekst slikovnice nastao je na temelju istraživanja i dostupnih svjedočanstava o Bjankinu životu – napisali su ga učenici 7. a razreda osnovne škole, a ilustracije su izradili učenici Gimnazije. Projekt su osmislile i vodile učiteljica Mira Racić i profesorica Ines Jančula. Osim slikovnice, kao rezultat projekta nastao je i kratki istoimeni film kojega su izradili učenici đakovačke gimnazije, a kao scenarij za film poslužio im je tekst slikovnice.
Ova slikovnica nije samo priča o jednoj djevojčici i njezinoj obitelji. Ona je i trajni podsjetnik na važnost očuvanja kulture sjećanja, na potrebu da se glasovi djece stradale u ratovima ne zaborave te na odgovornost svih nas da svojim djelovanjem pridonosimo izgradnji društva utemeljenog na humanosti, toleranciji i miru.

Ljubav, vječna inspiracija umjetnika i naručitelja, stvorila je mnoga umjetnička djela, stoga nam u Muzeju Slavonije nije bilo teško pronaći nadahnuće za ovogodišnji program Mjeseca židovske kulture s ljubavlju kao glavnom temom. U program se uključujemo pričom o portretima triju generacija žena iz obitelji Buchwald i Dixel (Diksel). Slike su nastale tijekom 1930-ih godina i djela su triju slikara tada aktivnih u Osijeku. Elza Rechnitz naslikala je portret bake Roze Buchwald (1868. – 1942.), Milan Tolić portretirao je majku Ellu Anitu Dixel (1899. - ?) dok je Hella Reymann, omiljena slikarica dječjih portreta, izradila portret malene Anite Mariete Maje Dixel, kasnije udane Kutin (1925. – 1977.). Predavanjem ćemo otkriti tko su bile te žene, vidjet ćemo kako su ih umjetnici vidjeli i prikazali te na koje su detalje stavili poseban
naglasak.