Zatvaranje Mjeseca židovske kulture 2025.

S dvije smiješne ljubavne jednočinke Antona Pavloviča Čehova, "Prosidba" i "Medvjed", koje je režirao i adaptirao Stefan Sablić, 28. rujna u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića zatvoren je Mjesec židovske kulture 2025.
"Prosidba" je komedija u kojoj se jednostavan čin prosidbe potpuno zakomplicira te sve krene u krivom smjeru i umjesto prosidbom, završi svađom. Ubrzo dolazi do obrata i mirenja, ali mir ne traje dugo - vjenčanja će ipak biti, ali i neizbježnih bračnih svađa također. Odlični Ivan Jevtović kao prosac, Anja Josifovski kao potencijalna mladenka i Branislav Zeremski kao mladenkin otac, nasmijali su publiku do suza.
"Medvjed" je pak komična priča koja prati udovicu kojoj u posjetu dolazi potražitelj dugova koje je napravio njen pokojni suprug. Kroz niz šaljivih situacija, svađi pa čak i dvoboja, par se zaljubljuje. Sara Cizelj kao udovica i Ivan Jevtović kao vjerovnik uvukli su nas u priču, a iznenadnim prevratom osvojili su simpatije publike koju je razveselio sretan kraj.

Promocija knjige “Obiteljski listovi osječkih Židova”

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 26. rujna predstavljena je knjiga "Obiteljski listovi osječkih Židova" Hrvoja Volnera. Knjigu su predstavljali episkop Jovan Ćulibrk, profesor Jaroslav Pecnik te autor knjige Hrvoje Volner, profesor na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Knjiga se temelji na dokumentima iz 1945. u kojima su bilježeni podaci o osječkim židovskim obiteljima nakon Holokausta. Iz njih saznajemo o demografskoj i socijalnoj strukturi zajednice, deportacijama, bjegovima, partizanskom angažmanu i imovinskim prilikama. Autor utvrđuje da je od oko 2.600 Židova preživjelo tek 446, dok je stradalo više od 2.000, među njima i 220 djece. Knjiga uz analitička poglavlja donosi i 760 sačuvanih obiteljskih listova kao vrijedan izvor za buduća istraživanja i obiteljsku memoriju.
Promocija je bila odlična prilika da se proširi znanje o ovoj temi. Tu su priliku iskoristili mnogi - nakon promocije razvila se diskusija te su autor i predstavljači knjige zaključili da ova knjiga otvara mogućnosti daljnjim istraživanjima.

Mjesec židovske kulture u Vinogradcima

Neobična vesela škola u Vinogradcima 26. rujna bila je mjesto na kojem su se djeca zabavila uz upoznavanje sa židovskom kulturom. Naime, Područna škola Vinogradci Osnovne škole Ivana Kukuljevića Belišće, zajedno s učiteljicom Melitom Vujičić, ove je godine po treći puta sudjelovala u Mjesecu židovske kulture. Pri tome su djeca pjevala židovske pjesme, crtala, izrezivala, lijepila i stvarala zajednički plakat prepun židovskih simbola, a uz to su i učili o židovskoj tradiciji i kulturi.

Učenici su naučili pjesmu Hevenu šalom aleheim (Donosimo vam mir) dok ih je Marta, učenica drugog razreda Glazbene škole Belišće, pratila na klavijaturama.

Ova malena škola broji sedam učenika od 1. do 4. razreda, a na radionice ovog tipa redovito dođu i njeni bivši učenici. Škola je posebna i po tome što je već dva puta osvojila 1. nagradu za najljepši školski vrt u Hrvatskoj, i to 2019. za najljepšu područnu školu, a 2024. za tradicijski uzgoj bilja

Promocija knjige „JOŠ NEKOLIKO DANA: BUDIMPEŠTANSKI DNEVNIK”

 

Vratimo se na tren u prošlost -  kasna 1944. godina donosi Budimpešti kaos i nesigurnost. Dok ekstremna desnica preuzima kontrolu i progoni Židove saveznički avioni neprestano bombardiraju grad, a ruska vojska neumoljivo se približava. Zvuk topova i pucnjeva razliježe se ulicama, a stanovnici se bore s glađu, studeni i stalnim osjećajem straha.

Usred tog kaosa Alfred Fischer, četrdesetogodišnji osječki odvjetnik židovskog porijekla, čovjek liberalnih uvjerenja, već godinama prisilno živi u Budimpešti. U svoj dnevnik unosi ne samo osobne strepnje i nesigurnost, već i duboka politička razmišljanja o budućnosti Balkana nakon nadolazećeg kraha nacističke Njemačke, nastojeći zadržati optimizam i vjeru u slobodu.

Danas, osam desetljeća kasnije, te su bilješke postale dragocjeno svjedočanstvo jednog vremena i jedne sudbine. Upravo zbog toga okupili smo se 23. rujna u osječkoj Donjogradskoj sinagogi na promociji mađarskog izdanja knjige „Još nekoliko dana: Budimpeštanski dnevnik”.

Sudjelovali su sin autora, naš počasni predsjednik Darko Fischer, te prevoditeljica na mađarski jezik, dr. Ana Lehocki Samardžić, izvanredna profesorica na Katedri za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Promociju je s mnogo topline i znanja moderirao Matej Sakač, voditelj knjižnice Evanđeoskog teološkog veleučilišta, pretvarajući ovu večer u putovanje kroz povijest, ali i podsjetnik na snagu ljudskog duha i riječi u najtežim vremenima.

Događaj je uveličao Aaron Horvat na klaviru, koji je sa svojim prijateljima, Isaakom na gitari i Somom na udaraljkama, izveo tri prekrasne židovske kompozicije.

Predavanje o Alfiju Kabilju

 

Prekrasan događaj odvio se 24. rujna u prepunoj dvorani Osnovne škole Mladost Osijek - pripremljen je divni homage Alfiju Kabilju! Profesor Darko Fischer pričao je o Alfiju, njegovom djetinjstvu, životu i djelima, a djeca su izvodila kompozicije koje je tijekom svog bogatog stvaralačkog života skladao Alfi Kabiljo - učenici 4.a razreda prekrasno su otpjevali "Zekine jade", zbor Mladosti počastio nas je pjesmom "Neka cijeli ovaj svijet", a prava poslastica bio je nastup Iskre Rajković i profesorice Ivančice Hinek iz Glazbene škole Franje Kuhača Osijek. Iskra je svojim izuzetnim anđeoskim glasom izvela pjesmu "Što će biti s nama sutra" te kompoziciju "Bejahad" koja je zapravo gotovo praizvedba, jer je prije ovoga danas izvedena svega jednom, tamo neke davne 2002. godine.
Toga dana u Mladosti imali smo priliku vidjeti što nastane kada se spoje dobar predavač i predivni mladi glasovi - nastane doživljaj za pamćenje!
Hvala Glazbenoj školi Franje Kuhača i profesorici Ivančici Hinek, hvala ravnateljici OŠ Mladost Nikolini Mandić Gregić, hvala svim izvođačima i nastavnicama, a posebno hvala nastavnici Marijeti Kvetek koja je bila idejni pokretač cijelog događaja. Ovakve nam suradnje daju snagu i energiju za daljnji rad, a Alfi Kabiljo dobio je homage kakav definitivno zaslužuje!

Vođena tura Židovski Osijek

 

U utorak 23. rujna u sklopu Mjeseca židovske kulture održana je vođena tura Židovski Osijek s vodičem Tomislavom Vukovićem. Ovoga puta tura je obuhvatila osam lokacija u središtu grada, a na svakoj od lokacija moglo se saznati mnoštvo informacija o židovskoj baštini i konkretnim sudbinama naših sugrađana židovskog porijekla, s naglaskom na ljudskim pričama i razumijevanju suštine Holokausta.
Na turi su, među ostalima, sudjelovali i učenici OŠ "August Šenoa" i OŠ "Mladost" Osijek te je Tomislav tijekom obilaska uključivao učenike u diskusiju, provjeravajući usput njihovo predznanje i povećavajući zainteresiranost svih sudionika, a posebno učenika.
Tura je kao i obično započela kod Šetača na Trgu Slobode, a završila pokraj spomenika Majka i dijete na Trgu Oskara Nemona.

Film All about Levkoviches

 

U utorak 23. rujna u kinu Urania, u suradnji s Generalnim konzulatom Mađarske u Osijeku i Katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku, prikazan je "All about Levkoviches" (Lefkovicsék gyászolnak), odličan mađarski film iz 2024. godine.
Ova komična drama izvrsno prikazuje generacijske i religijske razlike unutar jedne mađarske židovske obitelji - pogotovo između oca Tamasa, koji ne mari za judaizam i židovske običaje, i sina Ivana, koji je ortodoksni Židov. Tamas je boksački trener, divan i velikodušan prema svima, osim prema svome sinu. Ivan zamjera ocu puno toga, a najviše to što smatra da je Tamas Ivanovog poginulog brata volio više.
Smrt supruge/majke silom ih spaja i tijekom cijelog filma oni se sukobljavaju zbog nepremostivih razlika koje vladaju među njima, ali i tvrdoglavosti obojice koja ih sprječava da naprave korak jedan prema drugome. Međutim, tu je i maleni Ariel, Ivanov sin, koji ih malo po malo zbližava i dovodi do suočavanja sa starim zamjerkama, što ih na kraju vodi izmirenju. Na jednotjednom putu ka njihovom pomirenju nastaje mnoštvo komičnih situacija, koje ovaj film začinjuju humorom, toplinom i neočekivanim obratima, čineći ga pravim osvježenjem za gledatelje.

Projekt Priča o dječaku – film i izložba

 

22. rujna, u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji Ruđera Boškovića Osijek, učenicima i profesorima škole predstavljen je projekt "Priča o dječaku".

Projekt je edukativna inicijativa koju su prošle školske godine zajednički, kao međuškolski projekt, realizirali učenici Osnovne škole „Vladimir Nazor“ i Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Đakova pod vodstvom profesorica Mire Racić i Ines Jančule. Cilj projekta bio je približiti učenicima temu Holokausta kroz osobnu priču o židovskom dječaku Rubenu Franku, rođenom u Đakovu 1926. godine koji je 1942. ubijen u logoru Auschwitz.

Kroz interdisciplinarni pristup, učenici su istraživali Rubenov život koristeći arhivske dokumente, fotografije, pisma i svjedočanstva. Poseban doprinos projektu dao je Rubenov brat Rafael Frank.

Projekt je financijski podržala međunarodna organizacija Olga Lengyel Institute iz New Yorka, koja promiče obrazovanje o Holokaustu i ljudskim pravima. Kao trajni rezultat projekta nastali su kratki edukativni film Priča o dječaku te istoimena izložba. Film i izložba namijenjeni su poučavanju i učenju o Holokaustu u osnovnim i srednjim školama.

Projekt "Priča o dječaku" osmišljen je sa ciljem da istakne važnost kulture sjećanja i empatije te da potakne mlade na kritičko razmišljanje i osobni angažman protiv predrasuda i mržnje.

Nadamo se da se upravo to i dogodilo - učenici Ruđerice pogledali su film i izložbu nastale kao rezultat projekta, a profesorica Ozana Vignjević iskoristit će projekt kao uvod u nastavnu jedinicu o Holokaustu.

Predavanje o Roš Hašana – židovskoj Novoj godini

 

21. rujna u našoj općini predavanje o Roš Hašana održao je rabin Luciano Moše Prelević. Rabin je u uvodnom dijelu objasnio zašto i od kada se židovski narod naziva Narod knjige, povezavši to s temom ovogodišnjeg Mjeseca židovske kulture.
Nakon toga rabin je objasnio prisutnima da Roš Hašana na hebrejskom znači glava godine ili početak godine, premda ju prevodimo kao Nova godina. U rabinskoj literaturi i liturgiji Roš Hašana je opisana i kao Jom hadin (Dan suda) ili Jom hazikaron (Dan sjećanja) ili Jom terua (Dan kada čujemo zvuk šofara) ili Jom harat olam (Dan rođenja svijeta). Na taj dan stojimo pred nebeskim sudom, otvaraju se knjige života i smrti i mi iznosimo svoju priču i tražimo da budemo upisani za život i u sljedećoj godini. Ujedno se na dan Roš Hašana mijenja godina u židovskom kalendaru.
Mogle su se ujedno čuti i osnovne informacije o židovskom kalendaru i najvažnijim židovskim blagdanima, a moglo se saznati i kako se i zašto puše u šofar, ovnov rog. Naravno da je to bila prilika da se i čuje zvuk šofara koji najavljuje dolazak Nove godine, što je mnogima bilo prvi puta, a mnogi su prisutni iskoristili rabinovo prisustvo da ga pitaju što god ih je zanimalo iz judaizma i židovskih običaja.

Vikend s prijateljima

 

Kako najbolje sažeti vikend koji smo organizirali u sklopu Da'at projekta i koji smo proveli s prijateljima iz Sarajeva i Beograda? Započeli smo ga u petak 19. rujna predivnim filmom Sevap/Micva i pozitivnom panel diskusijom nakon čega smo imali posebni Kabalat Šabat i večernje druženje nakon večere. Sljedeći dan, u subotu 20. rujna, imali smo nezaboravnu jutarnju molitvu koju su zajedno vodili hazan iz Sarajeva Igor Kožemjakin i rabin iz Izraela Yosef Elmackias. Bitno je napomenuti da se čitalo iz Tore koja nije korištena više od 20 godina, a posebno je bilo i to što su neki naši članovi po prvi puta stajali pred Torom.
Nakon jutarnje molitve išli smo u Muzej osobnih priča, da bi nastavili šetnjom židovskim lokacijama s vodičem Tomislavom Vukovićem. Popodne smo imali predavanje o reformskom judaizmu koje je držao Yosef Elmackias, a navečer smo naravno imali i Havdala kojom smo ispratili Šabat. Sve smo začinili kvizom o poznavanju osječke židovske zajednice. Bilo je intenzivno i bilo je prelijepo.
Imali smo susret ortodoksnog i reformskog, naučili smo puno, a najvažnije od svega naučili smo da imamo izbor. Imali smo i posjet konzula Ophera Dacha koji se ovom prilikom upoznao s našom općinom.
Cijeli ovaj vikend ne bi bio moguć bez financijske podrške Jevrejskih opština Beograd i Sarajevo, Židovske općine Osijek i agencije JAFI, kao ni bez podrške JCC-a Global, Havera Srbija i La Benevolencije iz Sarajeva.

Šabat s gostima iz Sarajeva i Beograda

 

19. rujna u Židovskoj općini Osijek održao se zajednički Šabat s gostima iz Beograda i Sarajeva kao rezultat Da'at projekta uz podršku Jewish Agency for Israel, JCC Global i Haver Srbija. Za prekrasni Kabalat Šabat pobrinuo se Igor Kožemjakin, hazan iz Sarajeva, a za raspoloženje i zabavu rabinski student Yosef Elmackias iz Izraela.

Film Sevap/Micva

 

U kinu Urania 19. rujna prikazan je kratki igrani film "Sevap/Micva", film o dobroti i prijateljstvu koje spašava život. Film su nam donijeli naši prijatelji iz La Benevolencije iz Sarajeva. Ako ga niste imali priliku pogledati, toplo ga preporučamo jer iz njega svi možemo puno naučiti, a to nam je tako potrebno u ova teška vremena.

Kako se prijateljstvo "u nevolji poznaje", tako je nakon prikazivanja filma održana panel diskusija pod nazivom "Prijateljstva u doba zla". Panelisti su bili Vladimir Andrle, Vasilije Vranić i Damir Lajoš, a diskusiju je vodila Marija Janošević. Tijekom panela su se mogle čuti divne, pozitivne misli koje pozivaju na dobrotu, toleranciju i razumijevanje. Panelisti su se posebno obratili mladima, naglašavajući koliko je važno njegovati prijateljstva i raditi na iskrenosti, razvijanju empatije i poštovanja drugih i drugačijih. Publika se također uključila svojim komentarima i pitanjima te je na kraju zaključeno da je vrijeme predviđeno za ovaj događaj definitivno bilo prekratko jer se još toliko toga moglo reći. No, najvažnije je rečeno - bez prijateljstava nam nema života.

Dva osječka odvjetnika

 

18. rujna u knjižnici Muzeja Slavonije osječki odvjetnik Attila Čokolić održao je jezgrovito predavanje o osječkim odvjetnicima židovskog porijekla, s naglaskom na dvojicu najznačajnijih: Hermanna Weissmanna i Hugu Spitzera.

Čokolić je u svom uvodu istaknuo da je židovska zajednica u gradu Osijeku u mnogome doprinijela razvitku pravne misli, odvjetništva i sudstva Osijeka, i cijele Slavonije, u periodu od 1870. do početka Drugog svjetskog rata. Kako se Osijek u tom razdoblju intenzivno razvijao, tako je priliv kapitala potaknuo razvitak obrta i industrije, što je opet dovelo do veće potrebe pravne zaštite koju su i u to vrijeme pružali jedino odvjetnici.

Među brojnim osječkim odvjetnicima, pripadnicima židovske zajednice, ističu se posebno dvojica: dr. Hugo Spitzer (1858. – 1934.) i dr. Hermann Weissmann (1884. – 1942.).

O Weissmannu je proteklih nekoliko godina bilo više govora, naglašava Čokolić, jer je u Muzeju Slavonije u Osijeku, bila priređena velika izložba pod nazivom „Priča o nezaboravu“ i tiskan je prigodan opsežan katalog. Izložba se prvenstveno bavila njegovom velikom umjetničkom zbirkom koja se sačuvala sticajem raznih okolnosti u cjelini i čuva se u Muzeju Slavonije.

U nastavku predavanja Čokolić je govorio o Hugi Spitzeru, o kojem se uglavnom malo zna u Osijeku. Spitzerova je djelatnost bila znatno širih razmjera od ovoga grada u kojem je živio i radio: jedan je od najvećih pravnih pisaca i uspješan odvjetnik koji se uglavnom bavio građanskim pravom, vodio je Odvjetnički odbor u Osijeku niz godina, bavio se lokalnom i svežidovskom politikom još u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a bio je i dugogodišnji predsjednik Židovske gornjogradske bogoštovne općine. Njegova djelatnost međunarodnih razmjera dosegla je vrhunac kada je u Osijeku održan Prvi cionistički kongres u Hrvatskoj dana 6. kolovoza 1904. g., a koji se održavao u zgradi gornjogradske Židovske bogoštovne općine u današnjoj Radićevoj ulici, gdje je sada smješten Pravni fakultet Osijek i Židovska općina Osijek.

Oba ova osječka odvjetnika imaju veliko i trajno značenje, kako za židovsku zajednicu, tako i za grad Osijek, te Republiku Hrvatsku, zaključak je Čokolićeva predavanja.

Fra Silvije Grubišić – zanemareni prevodilački virtuoz

 

17. rujna u knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta pričalo se o osebujnim i živopisnim prijevodima psalama. Naime, tada je profesor Danijel Berković održao ništa manje osebujno predavanje o, kako ga je sam predavač Berković nazvao, zanemarenom prevodilačkom virtuozu, franjevcu Silviju Grubišiću.

Silvestar Grubišić rođen je 1910. godine u Sovićima u Hercegovini, a s 19 godina stupa u Franjevački red. 1938. godine odlazi u Ameriku i tada počinje prevoditi Stari zavjet na hrvatski, da bi približio Sveto pismo američkim Hrvatima.

Berković je na vrlo zanimljiv način približio Grubišićev način prevođenja, njegov stil i specifična prevodilačka rješenja. Istaknuo je da je u svojim prevodilačkim rješenjima Grubišić, u odnosu na izvornik, izrazito autentičan, živopisan i neposredan te da u tome čak i nadmašuje neka prevodilačka rješenja mnogih drugih izuzetnih hrvatskih biblijskih prevoditelja. Berković je naglasio da se Grubišić kloni „stilističkih dekora (eufemizama) kao jezičnih uljepšavanja“, dok suvremeno biblijsko prevodilaštvo zanemaruje karakteristike izvornika. Prikazao je to profesor Berković na mnoštvu primjera od kojih su neki izazvali smijeh, neki odobravanje, a neki čuđenje.

Ovo izuzetno i zanimljivo predavanje potaklo je pitanja i diskusiju, a nadamo se da je ponekoga usmjerilo u pravcu temeljitijeg proučavanja biblijskih prijevoda.

Židovi u kinokulturi Hrvatske 1896. – 1945.

 

Večeras je u prostorijama Židovske općine Osijek predstavljena knjiga „Židovi u kinokulturi Hrvatske 1896.–1945.“ autorice Maje Vasiljević. Knjigu su predstavile filmologinja Vesna Perić i sama autorica, kao i Marijana Bošnjak, iako ne fizički prisutna.
Studija "Židovi u kinokulturi Hrvatske 1896. – 1945." dr Maje Vasiljević publicirana je kao suizdavački poduhvat izdavačke kuće „Profil“ iz Zagreba i Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj. Realizirana je uz financijsku podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Urednik knjige je Ivo Goldstein, a recenzenti doc. dr. sc. Tomislav Šakić, filmolog s Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu i filmologinja i teoretičarka filma iz Beograda dr Vesna Perić. Koricu je dizajnirala Antonija Balić.
„Riječ je o prvoj studiji u regionalnim okvirima koja na tako temeljit način mapira i analizira elemente židovske kinokulture, s naglaskom na prikazivačkoj i produktivnoj filmskoj djelatnosti na teritoriju Hrvatske. Autorica prati složen povijesno-ideološki kontekst od prvih filmskih projekcija do Holokausta i zalazi u samu srž filmske djelatnosti uopće. Poseban je značaj ove studije u tome što osvjetljava relacije lokalnih hrvatskih filmaša i filmskih tvrtki s jednom od najznačajnijih kinematografija – Hollywoodom. Naime, u studiji se spajaju povijest Židova, filma i hrvatskog društva i povezuju s očuvanim i zaboravljenim nasljeđem", naglasila je Vesna Perić.
U svojoj poruci, Marijana Bošnjak istaknula je: "Ova knjiga dr. Maje Vasiljević nije samo povijesna studija, već nam daje i ključ za razumijevanje ne samo filmske, nego i društvene povijesti naših gradova. Ona pokazuje kako su židovski poduzetnici, intelektualci i umjetnici svojim znanjem, poduzetnošću i strašću oblikovali kinematografiju u Hrvatskoj od samih početaka, sve do vremena kada su ratovi i totalitarni režimi prekinuli taj kontinuitet."
Autorica je na kraju promocije, uz zvuke glazbene teme iz filma "Schindlerova lista" koji su dopirali iz pozadine, prikazala listu svih značajnih osoba u kinokulturi Hrvatske.

Preživjela sam Holokaust

 

15. rujna u kinu Urania prikazan je dokumentarno-igrani film "Preživjela sam Holokaust", redateljice i scenaristice Sanele Prašović Gadžo. Film je prikazan u sklopu Mjeseca židovske kulture 2025. u suradnji Židovske općine Osijek s društvom „La Benevolencija“ iz Sarajeva.
Film je povijesna priča o Sarajevu i tragičnim događajima u vremenu Drugog svjetskog rata kroz život jedne djevojčice koja je preživjela Holokaust. Gospođa Erna Estera Kaveson Debevec danas ima 91 godinu i živi u Sarajevu. Film je sniman na lokacijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Italiji.

Šahovski turnir nacionalnih manjina osvojio Hinko Cajzler

 

Šahovski dom Zrinjevac u nedjelju je bio domaćin četvrtog brzopoteznog turnira nacionalnih manjina u šahu. Nastupilo je osam šahista iz više udruga. Igralo se 7 kola po bergerovom sistemu uz tempo igre 5 minuta plus 3 sekunde po odigranom potezu. Turnir je bio zanimljiv i neizvjestan, a pobijedio je majstorski kandidat Hinko Cajzler iz Židovske općine Osijek koji je imao 6 bodova. Cajzleru je to treći naslov pobjednika turnira. Drugi je bio majstorski kandidat Duško Vernački također iz Židovske općine sa 5 bodova.
Treće mjesto osvojio je trećekategornik Marin Pralija iz udruge Hercegovaca. Turnir je odigran u sklopu manifestacije Mjesec židovske kulture. Medalje nagrađenima uručio je predsjednik Osječkog šahovskog saveza Zvonko Horvat koji je bio i sudac na turniru.

 

  1. .Cajzler - 6
  2. Vernački - 5
  3. Pralija - 4,5
  4. Kaluđer - 4,5
  5. Friederich - 3,5
  6. Žanić - 2
  7. Vranjković - 1,5
  8. Čirović - 1

Turnir u stolnom tenisu

 

14. rujna je u prostorijama Židovske općine Osijek održan turnir u stolnom tenisu. Najnapetiji je bio meč za prvo mjesto, ali na kraju je zlato opet pripalo tajniku naše Općine, Borisu Lichtenthalu. Drugo mjesto osvojio je Mario Bošnjaković, a treće Željko Beissmann. Medalje je podijelila Biljana Majnik, ujedno i jedina natjecateljica u ženskoj konkurenciji.

Izložba i radionica Jevrejskog omladinskog kluba iz Beograda

 

U sklopu Međunarodnog dana mira, u suradnji s Europskim domom Vukovar i Jevrejskim omladinskim klubom, otvorena je izložba "Zbog tebe pamtim: sjećanje treće generacije na Holokaust". Izložba je 13. rujna otvorena u Spajalici, u Gradskoj knjižnici u Vukovaru, a predstavili su je Isidora Jurjević i Filip Belevski.
Izložba povezuje prošlost i sadašnjost kroz osobne priče, fotografije i predmete članova omladinskog kluba koji govore o istrajnosti, otpornosti i identitetu; izložba priča priče njihovih obitelji i baca naglasak na obiteljsku prošlost, kao i posljedice koje je Holokaust imao na život i identitet treće generacije.
Ova izložba mjesto je susreta prošlosti i sadašnjosti, gdje kontekst i priče predaka, osobne refleksije mladih, pitanja koja bi mladi danas postavili svojim precima da imaju priliku, i transgeneracijske poruke koje su od svojih predaka dobili, grade most između generacija.
Nakon razgledavanja izložbe i razgovora o njoj, Isidora Jurjević odradila je zanimljivu radionicu "Kreativni proces oblikovanja životne priče". Isidora je tijekom radionice probudila mnoštvo emocija, potaknula na razmišljanje, ali i prikazala kreativan način istraživanja i kreiranja vlastite životne priče.

Knjiga kao dom

 

12. rujna, u knjižnici Evanđeoskog teološkog veleučilišta, održano je jedno predivno, produhovljeno, filozofsko predavanje naziva Knjiga kao dom. Održala ga je prodekanica tog veleučilišta, izvrsna Julijana Mladenovska-Tešija.
Julijana je govorila o knjizi, pa o domu, pa o Bogu, dok se na kraju nisu povezali i knjiga i dom i Bog.
Zapravo, jasno je da su i otpočetka bili povezani. Julijana je završila mišlju da Knjiga kao dom služi kao lijek protiv "prazne transcendencije" ili Božje odsutnosti. "Knjiga nije samo papir i ukras, već glas Boga koji živi u nama, s nama i za nas", zaključak je Julijane Mladenovske-Tešije.
Nakon predavanja, ili bolje rečeno kao dio predavanja, predivnu kompoziciju Oriental španjolskog kompozitora Enriquea Granadosa izvela je na klaviru Judita Paljević-Kraljik, predstojnica Instituta za kršćansku glazbu i bogoštovlje na Evanđeoskom teološkom veleučilištu.
Sva prava zadržana © 2010-2016 Židovska Općina Osijek,
Site made and developed by: Alef ITD 2016